Jack Ma

Kineska tvrtka Alibaba, najveća na svijetu u okvirima internetske prodaje, za nekoliko mjeseci planira izlazak na američku burzu. Ako prikupi dvadesetak milijardi dolara, koliko se čini realnim, bit će to najveći američki IPO u povijesti. Rezultati te kineske tvrtke impresivni su. Različite internetske stranice u Alibabini vlasništvu zabilježile su prodaju robe ukupne bruto vrijednosti od 248 milijardi dolara u prošloj godini, više od Amazona i eBaya zajedno.

Ako je široj svjetskoj javnosti relativno nepoznata kompanija, kineski Alibaba mogao bi za nekoliko mjeseci stvoriti poslovnu povijest. Kompanija za internetsku trgovinu, često uspoređivana s Amazonom i eBayem, planira izlazak na burzu (IPO) u Americi u drugom dijelu godine, a mediji su već tijekom prepuni nagađanja o vrijednosti koju će ostvariti i novcu koji bi mogla prikupiti. Najveća kompanija na svijetu u okvirima internetske prodaje mogla bi ostvariti tržišnu vrijednost između 120 i čak 250 milijardi dolara, pa je obaranje rekorda i ispisivanje povijesti sasvim izgledno. Ako prikupi oko 20 milijardi dolara, koliko se sada čini realnim, bit će to najveći američki IPO u povijesti. Razumljivo je zato zašto je to jedan od najčešćih poslovnih događaja u proteklih nekoliko godina.

Alibaba Group Holding prošli je utorak i službeno izdao prospekt za svoj IPO, u kojem otkriva niz dosad nepoznatih podataka o svom poslovanju, premda su ostale i neke nepoznanice. Slično Facebooku i drugim kompanijama, prije odluke o uvrštanju na burzu malo je bilo provjerjenih informacija o samozatajnoj kompaniji koju je u skladu s najpoznatijim modernim stereotipom Jack Ma pokrenuo u svom jednosobnom stanu 1999. U 15 godina Alibaba je zahvaljujući nezaustavljivom rastu ogromnoga kineskog tržišta i njegovoj neutaživoj potrošačkoj gladi nabudrio do statusa jedne od najvećih internetskih kompanija na svijetu, pokazavši da se ne mora biti Google ili Facebook za ulazak u tu kategoriju.

Svoj strelovit rast Alibaba, osim djelovanja na jednom od najvećih i najpropulzivijih tržišta na svijetu, duguje jednostavnom poslovnom konceptu. To je, prema riječima jednog analitičara, ‘elektronički buvljak’, internetska tržnica na kojoj je moguće naći apsolutno sve, pa i najzanimljivije stvari, s tim da Alibaba ne prodaje ništa, već služi kao posrednik između kupaca i prodavača. Ono što u ovom trenutku najviše privlači potencijalne investitore stope su rasta kompanije i slabija razvijenost mogućnosti kupovanja izvan interneta u Kini, odnosno slaba klasična konkurencija. Udio internetske prodaje od 7,9 posto u ukupnoj prodaji stoga nadmašuje čak i Ameriku, u kojoj je taj udio šest posto, premda Ma predviđa rast na 30 posto.

Različite internetske stranice u vlasništvu Alibabe zabilježile su prodaju robe ukupne bruto vrijednosti 248 milijardi dolara u prošloj godini, više od Amazona i eBaya zajedno, ali s manje radnika nego ih ima eBay, što je rast od gotovo sto milijardi u samo godinu dana i čini 80 posto ukupne internetske trgovine u Kini. Od tolikog prometa, prihodi Alibaba iznosili su 7,9 milijardi dolara prošle godine uz neto dobit od 3,56 milijardi, a njihovim se uslugama na godinu koristi 231 milijun aktivnih korisnika. Većina prihoda dolazi od oglašavanja, provizija i naknada za usluge. Velik interes investitora zato je sasvim očekivan, Alibaba je bez daljnjeg velik poslovni potencijal koji obećava zaradu onima koji odluče sudjelovati.

Nekoliko je potencijalnih problema s ulaganjem u dionicu Alibaba, pri čemu se dva ističu, a treći je u nešto nižem razredu i tiče se tržišnog natjecanja. S obzirom na veličinu i neupitno dominantnu poziciju, Alibaba bi mogao u skoroj budućnosti imati problema s regulatornim tijelima, kako i upozorava u prospektu, što je jedan od izvora neizvjesnosti, ali poslovne perspektive mnogo manje brinu investitore od jednog ‘tehničkog’ pitanja.

S poslovne strane, veliko pitanje identično je onome koje se postavljalo u slučaju Facebooka prije njegovog izlaska na burzu – je li Alibaba sposoban upregnuti potencijal mobilnih uređaja. Usprkos jednom od najvećih tehnoloških IPO-a u povijesti, Facebook je sljedećih godinu dana morao dokazivati da može generirati relevantan prihod na mobilnom tržištu, nešto što prema svemu sudeći očekuje i Alibaba. Prospekt je u tom smislu ostavio dosta nedorečenosti, najviše u pogledu jasne strategije. S druge strane, kompanija je u proteklim godinama dana potrošila oko šest milijardi dolara na akvizicije u cilju jačanja svoje uloge kao jedinstvene trgovine za korisnike mobitela i rezultati su vidljivi. U posljednja tri mjeseca prošle godine 19,7 posto prodaje ostvareno je putem mobitela, a ta je brojka godinu prije bila tek 7,4.

Drugi su veliki problem za investitore izvan Kine vrlo reaktivni zakoni, koji onemogućuju strancima izravno vlasništvo nad dionicama internetskih kompanija, što vodi u interesantan paradoks.