Jack Ma I bez 40 razbojnika s Alibabom je poharao internetsku trgovinu

Kineska tvrtka Alibaba, najveća na svijetu u okvirima internetske prodaje, za nekoliko mjeseci planira izlazak na američku burzu. Ako prikupi dvadesetak milijardi dolara, koliko se čini realnim, bit će to najveći američki IPO u povijesti. Rezultati te kineske tvrtke impresivni su. Različite internetske stranice u Alibabinu vlasništvu zabilježile su prodaju robe ukupne bruto vrijednosti od 248 milijardi dolara u prošloj godini, više od Amazona i eBaya zajedno.

Iako je široj svjetskoj javnosti relativno nepoznata kompanija, kineski Alibaba mogao bi za nekoliko mjeseci stvoriti poslovnu povijest. Kompanija za internetsku trgovinu, često uspoređivana s Amazonom i eBayem, planira izlazak na burzu (IPO) u Americi u drugom dijelu godine, a mediji su već tjednima prepuni naglašanja o vrijednosti koju će ostvariti i novcu koji bi mogla prikupiti. Najveća kompanija na svijetu u okvirima internetske prodaje mogla bi ostvariti tržišnu vrijednost između 120 i čak 250 milijardi dolara, pa je obaranje rekorda i ispisivanje povijesti sasvim izgledno. Ako prikupi oko 20 milijardi dolara, koliko se sada čini realnim, bit će to najveći američki IPO u povijesti. Razumljivo je zato zašto je to jedan od najočekivanih poslovnih događaja u proteklih nekoliko godina.

Alibaba Group Holding prošli je utorak i službeno izdao prospekt za svoj IPO, u kojem otkriva niz dosad nepoznatih podataka o svom poslovanju, premda su ostale i neke nepoznanice. Slično Facebooku i drugim kompanijama, prije odluke o uvrštanju na burzu malo je bilo provjerenih informacija o samozatajnoj kompaniji koju je u skladu s najpoznatijim modernim stereotipom Jack Ma pokrenuo u svom jednosobnom stanu 1999. U 15 godina Alibaba je zahvaljujući nezaustavljivom rastu ogromnoga kineskog tržišta i njegovoj neutaživoj potrošačkoj gladi nabudrio do statusa jedne od najvećih internetskih kompanija na svijetu, pokazavši da se ne mora biti Google ili Facebook za ulazak u tu kategoriju.

Svoj strelovit rast Alibaba, osim djelovanja na jednom od najvećih i najpropulzivijih tržišta na svijetu, duguje jednostavnom poslovnom konceptu. To je, prema riječima jednog analitičara, ‘elektronički buvljak’, internetska tržnica na kojoj je moguće naći apsolutno sve, pa i najbizarne stvari, s tim da Alibaba ne prodaje ništa, već služi kao posrednik između kupaca i prodavača. Ono što u ovom trenutku najviše privlači potencijalne investitore stope su rasta kompanije i slabija razvijenost mogućnosti kupovanja izvan interneta u Kini, odnosno slaba klasična konkurencija. Udio internetske prodaje od 7,9 posto u ukupnoj prodaji stoga nadmašuje čak i Ameriku, u kojoj je taj udio šest posto, premda Ma predviđa rast na 30 posto.

Različite internetske stranice u vlasništvu Alibabe zabilježile su prodaju robe ukupne bruto vrijednosti 248 milijardi dolara u prošloj godini, više od Amazona i eBaya zajedno, ali s manje radnika nego ih ima eBay, što je rast od gotovo sto milijardi u samo godinu dana i čini 80 posto ukupne internetske trgovine u Kini. Od tolikog prometa, prihodi Alibabe iznosili su 7,9 milijardi dolara prošle godine uz neto dobit od 3,56 milijardi, a njihovim se uslugama na godinu koristi 231 milijun aktivnih korisnika. Većina prihoda dolazi od oglašavanja, provizija i naknada za usluge. Velik interes investitora zato je sasvim očekivan, Alibaba je bez daljnjeg velik poslovni potencijal koji obećava zaradu onima koji odluče sudjelovati.

Nekoliko je potencijalnih problema s ulaganjem u dionice Alibabe, pri čemu se dva ističu, a treći je u nešto nižem razredu i tiče se tržišnog natjecanja. S obzirom na veličinu i neupitno dominantnu poziciju, Alibaba bi mogao u skoroj budućnosti imati problema s regulatornim tijelima, kako i upozorava u prospektu, što je jedan od izvora neizvjesnosti, ali poslovne perspektive mnogo manje brinu investitore od jednoga ‘tehničkog’ pitanja.

S poslovne strane, veliko pitanje identično je onome koje se postavlja u slučaju Facebooka prije njegovog izlaska na burzu – je li Alibaba sposoban upregnuti potencijal mobilnih uređaja. Usprkos jednom od najvećih tehnoloških IPO-a u povijesti, Facebook je sljedećih godinu dana morao dokazivati da može generirati relevantan prihod na mobilnom tržištu, nešto što prema svemu sudeći očekuje i Alibabu. Prospekt je u tom smislu ostavio dosta nedorečenosti, najviše u pogledu jasne strategije. S druge strane, kompanija je u proteklim godinama dana potrošila oko šest milijardi dolara na akvizicije u cilju jačanja svoje uloge kao jedinstvene trgovine za korisnike mobilnih uređaja i rezultati su vidljivi. U posljednja tri mjeseca prošle godine 19,7 posto prodaje ostvareno je putem mobitela, a ta je brojka godinu prije bila tek 7,4.

Drugi su veliki problem za investitore izvan Kine vrlo restriktivni zakoni, koji onemogućuju strancima izravno vlasništvo nad dionicama internetskih kompanija, što vodi u interesantan paradoks.

Jack Ma pokrenuo je Alibabu u svome jednosobnom stanu 1999. Danas tvrtka ima čudesno futurističko sjedište u Hangzhou, a Ma milijarde dolara. Alibaba je internetska tržnica na kojoj se može naći apsolutno sve, pa i najbizarne stvari. Ona ne prodaje ništa, nego služi kao posrednica između kupaca i prodavatelja jer upravo internet privlači najviše stranoga kapitala u Kini. Postoji, naime, komplicirana pravna akrobacija kojom se to pravilo već dugo redovito zaobilazi, no ta varijanta svejedno je pravno vrlo neizvjesna. Kineski sudovi dosad su žmirili na to izigravanje zakona, ali nitko ne jamči da će to i nastaviti raditi, a postoji i mogućnost da zakonski vlasnici jednostavno isključe one ‘manje zakonite’ jednostranim povlačenjem imovine iz off-shore pravnog entiteta u zajedničkom vlasništvu.

Drugim riječima, u slučaju neslaganja i problema, strani vlasnici ne mogu se osloniti na pravni lijek i mogu glatko ostati bez svega. Dobar primjer je upravo Alibab i sukob sa suvlasnicima Yahoo i SoftBankom u vezi s Alipayem, uslugom za platni promet preko koje se većina transakcija na Alibabinim stranicama provodi, koju je Ma 2011. samostalno i bez konzultacija s Amerikancima i Japancima izdvojio iz sustava stranog vlasništva i uspostavio kao zasebni biznis, da bi se tek naknadno s njima nagodio. Potez je opravdao, kako je navedeno i u prospektu za IPO, zahtjevima kineskih regulatora, a prigovor da nije konzultirao suvlasnike odbacio je ustvrdivši da je o tome razgovarao s odborom u kojem su sjedili i njihovi predstavnici. Imajući taj problem u vidu, Alibaba sada obećava da će sva sredstva osim licenci držati u dijelu kompanije koji je pod stranim vlasništvom i da će prihod dolaziti isključivo iz tog dijela kompanije.

To, pak, ne rješava problem utjecaja na odlučivanje koji strani investitori realno neće imati. Korporativna struktura, izvor najveće zabrinutosti, sastoji se od 28 partnera koji će imati pravo imenovati većinu članova odbora, kojih će biti devetero umjesto sadašnjih četvero. Bez obzira na to, malo tko će od zainteresiranih investitora odustati od tako sočnog zalogaja. Nagrada je jednostavno preatraktivna, što dokazuju drugi, usporedivi primjeri Alibabinih konkurenata 58.coma i Tencenta. Pandan američkom elektroničkom oglasniku Craigslistu na burzu je izasao u studenome prošle godine i dosad udvostručio vrijednost svoje dionice, a Tencent je prije nekih 13 godina gubio novac i bio na rubu propadanja, da bi danas bio jedna od najvećih azijskih tehnoloških kompanija, vrijedna 114 milijardi dolara.

Jedan od razloga zašto se investitori najmanje brinu o poslovnoj budućnosti je i procjena rasta kineske potrošnje na internetu do 2020. kada bi se trebala kretati između 420 i 650 milijardi dolara, odnosno kao SAD, Japan, Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo zajedno. Grupacija ima raznovrsnu i zamršenu mrežu poslovnih interesa, koju nije lako pratiti, a uključuje usluge business-to-business, zajmove malim i srednjim poduzetnicima, maloprodaju u svim zamislivim oblicima, šoping-tražilicu, usluge računalstva u oblaku i internetski TV, premda je broj internetskih usluga u kojima imaju poslovni interes daleko veći i uključuje sve više američkih stranica. Većina prihoda koncentrirana je zasad na tri stranice, Taobao, Tmall i Juhuasuan, tržnice na kojima se prodaje sve od ‘igle do lokomotive’, iako se Alibaba pokušava proširiti izvan e-trgovine u druge usluge. Glavni osnivač, inače bivši učitelj engleskog, vlasnik je 8,9 posto kompanije, a jedini drugi poznati pojedinačni vlasnik suosnivač Joseph Tsai s 3,6 posto.

Yahoo i SoftBank imaju 22,6, odnosno 34,4 posto udjela u Alibabi i najviše će se okoristiti izlaskom na burzu jer bi prema trenutačnim procjenama dobili 26,2 milijardi i 40 milijardi, a Maov udio vrijedio bi oko 10 milijardi dolara. Ako se izuzme potencijalan problem u vezi s vlasništvom i zaštitom prava realnih vlasnika, investicija je praktički ‘zicer’. Čak i uz moguć gubitak udjela na tržištu na kojem se usluge i konkurencija tek razvijaju, trend s kojim se Alibaba suočava, ekspanzija potrošnje gotovo jamči izdašan povrat na investiciju u srednjoročnom razdoblju, zbog čega većina analitičara prije svega navodi problem vlasništva kao najveći. Čini se, ipak, da je to rizik koji će mnogi ulagači rado prihvatiti.