Tvrtka je uložila u sadnice bobičastog voća i aplicirala za sredstva iz IPARD-a. No inspektor je zaključio da radnik koji plijevljenje korova nije zaštićen na radu, pa će još platiti 60 tisuća kuna kazne.
U zapisniku inspektora zaštite na radu stoji da je pomoćni radnik vadio korov na radu. Ergonomija je znanost koja se bavi uklapanjem čovjeka s njegovim poslom i radnim zadacima. Stavlja čovjeka na prvo mjesto uzimajući u obzir njegove kapacitete i ograničenja. Težnja ergonomije jeste da se čovjeku osiguraju odgovarajuća oprema, zadaci, alat i okruženje. Pomoćni je radnik, kako je bilo navedeno u zapisniku, udaljen s radnog mjesta vađenja korova ručnim alatom sve dok se ne osposobi za rad na siguran način. Što je pod tim inspektor mislio, nitko ne zna, ali vlasnici tvrtke čak tvrde da nije ni imao alat, nego je korijenje vadio ručno, jer mu za to ne treba alat. Doduše, inspektor je nešto govorio i o tome kako treba saviti ruku, držati leđa, ali nitko od prisutnih nije ga razumio. Druga stvar, još važnija je ta da ta vrsta posla, tj. plijevljenje korova ne ulazi u poslove s posebnim uvjetima rada za koje je potrebno procijeniti opasnost. Osim toga inspektor je naveo da je zaposlenik voćar, a zapravo je riječ, kako smo naveli, o pomoćnom radniku. Bilo je tu još navodnih nedostataka, u koje se ne želimo miješati jer se tiču dokaživanja, ali spomenuti ‘nedostatak’ zaista je netipičan. Postavlja se pitanje kakav to alat treba čovjeku za plijevljenje korova kada smo svi koji imamo barem malo vrta naučili da to radimo rukama. Primjerice, ja koji sam stvarno lijep za te poslove pa me otac u djetinjstvu remenom morao tjerati na plijevljenje, znao sam zauzimati svakakve poze a da ni jednom nije došlo u pitanje moje zdravlje, osim ako mi je zaprijetio očev remen. Stvarno, kakve li gluposti!