S obzirom na to da je Hrvatska referentna zemlja za određivanje cijene lijekova na šest susjednih tržišta, rušenje cijena na domaćem tržištu kaskadno je srušilo i cijene u izvozu. Posljedica je pad izvoza farmaceutike za 31,5 posto u prva dva mjeseca.
Pojedini ministri u posljednje vrijeme spominju izvoz mnogo češće nego ranije. U tome prednjače ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i potpredsjednik Vlade Branko Grčić, koji se rado pozivaju na rast izvoza svaki put kada im zahteva neka svijetla točka na kraju mračnoga recesijskog tunela. Podatak da je u prva dva mjeseca ove godine izvoz porastao 12,1 posto ministrima izvlači osmjeh na lice, kao da su i osobno tome pridonijeli.
Izvoz je, štoviše, u javnim nastupima počeo spominjati čak i prvi ministar Zoran Milanović. I njemu se dopao podatak o rastu u prva dva mjeseca, a poklopilo se i to da je prošlog tjedna na sjednicu Vlade napokon stigao dokument ‘Akciji plan podrške izvozu za razdoblje 2014.-2015.’, koji je među ministrima naišao na svesrdnu podršku.
‘Svrha tog dokumenta je s 13 aktivnosti i 41 mjerom izgraditi trajnu platformu za punu i su-stavnu podršku Vlade izvozu u svim njegovim segmentima – kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Odlučna podrška Vlade izvozu proizlazi iz činjenice da je izvoz najzdraviji segment hrvatskoga gospodarstva i motor izlaska iz krize. Iako samo 13% poduzeća u Hrvatskoj izvozi, ona ujedno zapošljava 50% zaposlenih u svim poduzećima, ostvaruju 65% od ukupnih prihoda od prodaji i ulažu čak 70% sredstava ukupno ulaganih u razvoj. Izvoz stvara radna mjesta, povećava BDP, sma-njuje deficit tekućeg računa platne bilance, povećava devizne rezerve te unapređuje konkurentnost zemlje usvajanjem i razvijanjem novih znanja i tehnologija’ – priopćeno je iz (izvozno prosvjećene?) Vlade.
