Što je uspio

Za održivu budućnost brodogradilišta Debeljak su prijeko potrebni novi veliki poslovi. Što se ugovori i počne graditi u roku od šest mjeseci, bit će ključno za budućnost splitskog škvera.

Tomislav Debeljak prošlog je tjedna 40 sati proveo u avionu. Bio je na ‘blic’ turneji od Azije preko Australije do Amerike. Neumornost i nepresušna energija vlasnika splitskog škvera i dalje su tu, iako je prestao iscrpljiv i osebujno izvještavati javnosti preko Facebooka. Nije ugasnuo ni beskrajni optimizam pa je na svečanom potpisivanju ugovora o gradnji radnog broda za Plovput početkom ovog tjedna zadovoljno izjavio da škver ima popunjene sve kapacitete i pozitivnu bilancu u prvoj godini nakon privatizacije. Iako je veći dio planiranih stvari u Brodosplitu napravio i unatoč poslovičnom optimizmu, novi vlasnik Brodosplita pravi test tek mora položiti. Iako to neće priznati, u DIV-u su se ipak nadali da će dosad uspjjeti dogovoriti barem neki veći brod, novogradnju, za stranog naručitelja. To je ono što se doživljava kao srce Brodosplitova poslovanja. A i Debeljak je više puta podgrijavao takve nade izlazeći u javnost s informacijama o pregovorima o gradnji više brodova.

No s obzirom na teško stanje i negativne trendove na brodarskom tržištu te Debeljakovu posvećenost tome da ne prijaje ni na kakve poslove koji donose gubitak, nedostatak velikih novogradnji i ne iznenađuje previše. Ipak, knjige narudžbi, račun dobiti i gubitka, a posebno radnici, ne pitaju previše za okolnosti na tržištu. U tom kontekstu, za dugoročno miran san i održivu budućnost brodogradilišta Debeljaku nisu trebaju novi poslovi. I to relativno brzo, do jeseni, i upravo ti veći brodovi za strane naručitelje. Druga je varijanta osiguravanja posla za sljedeće godine, dobivanje kredita za gradnju kontejnerskih brodova na LNG za vlastitu flotu.

• U brodograđevnom dijelu prodaje ugovorili smo dosad 10 brodova i četiri teglenice, tri trupa kružera s nadgrađem. Pred ugovaranjem su još dva broda za prijevoz stoke za stranog naručitelja i jedan plutajući dok. Od toga je osam brodova za vlastitu flotu. Kupljen je i jedan polovni brod za vlastitu flotu koji se obnavlja za rad. Ukupna vrijednost je veća od 235 milijuna eura. Osim brodova ugovorili smo i važne poslove kao što su gradnja dva dvo-taktna dizelska motora, više od 3500 tona sekcija za megakruzer, lučke dizalice, energetske ‘zgrade’, generatore vrućeg plina, podvodne podizace cjevovoda i slično – kažu u Brodosplitu, odnosno sada Brodograđevnoj industriji Split, dodajući da je gradnja brodova za vlastitu flotu odobrena u planu restrukturiranja koji je prihvatila Europska komisija kao način ‘preživljavanja u recesiji’. Ugovaranje dvaju brodova za prijevoz stoke ili dobivanje posla gradnje brodova za Obalnu stražu, za što se BIS također natječe, bilo bi rješenje za Debeljakove brige na nešto duže vrijeme.

No ono u čemu je Debeljak definitivno u pravu jest činjenica da nije problem (potvrđuje to i dosadašnja praksa većine hrvatskih brodogradilišta) ugovoriti brod nego biti u plusu. – Za profitabilno poslovanje nije bitan broj brodova već njihova prodaja po cijeni većoj od cijene izrade. Osim cijene važno je dostići produktivnost na razinu poštovanja rokova kako bi se optimalno iskoristili kapaciteti, bez kašnjenja i plaćanja penala. Uza sve to optimalna nabava ključ je profitabilnog poslovanja – kaže Debeljak.

Može li Brodosplit dugoročno preživjeti bez gradnje velikih brodova? – Poželjno je radi kapaciteta graditi velike brodove, ali važnije od veličine odnos je cijene, roka i raspoložive tehnologije. Brodosplit može preživjeti građenjem brodova raznih veličina i ne treba imati kompleks od veličine već razmatrati uspješnost – kaže Debeljak. Osim brodogradnje koncept poslovanja ‘novog Brodosplita’ temelji se i na sporednim djelatnostima kao što su gradnja energetskih postrojenja, offshore instalacije, čelične konstrukcije itd. Zasad se 20-ak posto poslova odnosi na nebrodograđevnu djelatnost. U Brodosplitu kažu da su intenzivno pokrenuli te programe i da radionički, infrastrukturni, lokacijski i ljudski resursi omogućavaju konkurentnu ponudu u toj djelatnosti.

Podsetimo, restrukturiranje Brodosplita može trajati najduže pet godina. Prva godina prošla je u najosjetljivijem kadrovskom i strukturnom restrukturiranju, iako je to trajni proces. Financijsko restrukturiranje je u tijeku, kaže Debeljak, osiguravanjem komercijalnih izvora financiranja, uštedama u procesima i smanjenju svih oblika troškova. Jedna od bitki koju je Debeljak definitivno dobio otako je ušao u Brodosplit je ona s neprijateljski raspoloženim sindikatima. I svakim danom kako brodograđevište radi ta je pobjeda veća. Nakon prošlogodišnjih žestokih prosvjeda situacija se primirila, a 2355 radnika je, čini se, zaključilo da je najvažnije da plaća uredno stiže. Sindikalista Ozren Matijašević kaže da nije zadovoljan razinom socijalnog dijaloga, ali da jest ugovorenim poslovima i činjenicom da je Debeljak zadržao više radnika od nužnih 2000 i da poštuje ugovor.

Inače, Brodosplit je u posljednjih godinu dana doživio kompletnu reorganizaciju. Sada je Brodograđevnoj industriji Split, dodajući da je gradnja brodova za vlastitu flotu odobrena u planu restrukturiranja koji je prihvatila Europska komisija kao način ‘preživljavanja u recesiji’. Ugovaranje dvaju brodova za prijevoz stoke ili dobivanje posla gradnje brodova za Obalnu stražu, za što se BIS također natječe, bilo bi rješenje za Debeljakove brige na nešto duže vrijeme.

Od ukupne DIV-ove proizvodnje više od 80 posto ide u izvoz, a izlazne količine povećavaju se puštanjem novih proizvodnih linija u rad. Planovi o gradnji dviju novih tvornica još su aktualni. Brodograđevna industrija Split krovna tvrtka, a poslovanje je fragmentirano na 55 tvrtki kćeri, drugim riječima, profitne centre praktički za svaki dio posla. Lani je, knjigovodstveno, prema podacima Fine, ukupni prihod Brodograđevne industrije Split bio 1,3 milijarde, a dobit 721,7 milijuna kuna.

• Takav je rezultat posljedica knjiženja svih budućih prihoda temeljem ugovora u prodaji i prijenosu dionica, a ne isključivo poslovanja – kažu u Brodosplitu. Ove i još tri godine država je dužna Brodosplitu uplaćivati sredstva sukladno planu restrukturiranja. No stanje u državnoj blagajni i novi rebalans utječu i na iznose namijenjene restrukturiranju splitskog škvera, što je još jedna opasnost za održivost Debeljakovih planova.

• Nisu isplaćene zadnje dvije rate u 2013. godini od 80 milijuna kuna, a napokon je nakon više godina isplaćen dug Jadroplava za sagrađene brodove početkom travnja. Sva sredstva upotrebljavaju se za restrukturiranje, bilo kao državni doprinos bilo kao vlastiti – kažu u Brodosplitu.

DIV je ispunio sve svoje obveze dokapitalizacije iz ugovora, objašnjava Darko Pappo, član Uprave DIV-a i Brodograđevne industrije Split te Debeljakova desna ruka, a u dijelu obveznoga vlastitog doprinosa premašio obvezan iznos za četiri puta. DIV je, naime, dokapitalizirao Brodosplit s 20 milijuna kuna u novcu, zatim dao 50 milijuna kuna kredita te više od 70 milijuna kuna direktnom vrijednosti u restrukturiranju koje provodi. Prema ugovoru, DIV je dužan u pet godina uložiti 2,2 milijarde kuna, a u taj iznos ulazi i svaki novi posao pa je svaki novi ugovor i(li) ulagač u brodove ‘zlata vrijedan’. Strategički partner im zasad, kaže Debeljak, nije nužan, jer sve uspijevaju samostalno.

Što se tiče sinergija između DIV-a i Brodosplita, osim upravljačke, nabavne i financijske ostvarena je i ‘međusobna sinergija na iskorištavanju ukupnih radnih kapaciteta u optimizaciji troškova proizvodnje i razvijanju konkurentnosti u ponudama’. Ipak, zamalo je došlo do problema u poslovanju DIV-a i njegovoj osnovnoj djelatnosti jer su se Debeljak, Pappo i vodeći menadžeri potpuno fokusirali na brodogradnju. No na vrijeme se upalio alarm i stvari stavile pod kontrolu. Prošlu je godinu DIV ponovno završio s rastom prihoda od 14 posto i ukupnim prihodom od 426 milijuna kuna. Dobit je pak zabilježila pad od čak 73,8 posto, na 29,3 milijuna kuna, ali u DIV-u kažu da je do toga došlo zbog povećane amortizacije temeljem revalorizacije dugotrajne imovine te da je istovremeno u bilanci za isti iznos povećana zadržana dobit.

Planovi o gradnji dvije nove tvornice, jedne za proizvodnju betonskih pragova u Zagrebu i druge za brodske bravarske dijelove u Kninu, još stojte. Ti će planovi biti realizirani. Dinamika će biti optimizirana sukladno rješavanju administrativnih pitanja te naravno zatvaranjem financijske konstrukcije. Riječ je o stotinjak milijuna kuna – kaže Debeljak.

Od ukupne DIV-ove proizvodnje više od 80 posto ide u izvoz, a izlazne količine povećavaju se iz dana u dan puštanjem novih proizvodnih linija u rad. Tomislav Debeljak svojedobno je izjavio da bi škver nakon dvije godine trebao pozitivno poslovati. To je cilj kojem on i dalje teži i ne vidi razlog zašto to ne bi bilo tako, ako se svi planovi koje je zacrtao i ostvare. A koliko je sve to uistinu realno i koliko je njegov optimizam utemeljen vidjet će se u sljedećih šest mjeseci. Što se ugovori i počne graditi u tom razdoblju bit će ključno za budućnost splitskog škvera. U suprotnom, u opasnost bi mogao doći cash flow, pojaviti se višak kapaciteta, višak ljudi… I onda sve ispočetka.