Home / Tvrtke i tržišta / Zlatna bilanca pripala Zagrebinspektu

Zlatna bilanca pripala Zagrebinspektu

Na tradicionalnom Fina forumu govorilo se o važnosti poslovnih informacija za svakodnevno poslanje te je predstavljena zajednička publikacija Fine i Lidera ‘1000 najvećih’. Zagrebačkom hotelu Westin u srijedu je održan tradicionalni, Šesti Fina forum, na kojem su dodijeljene nagrade za najbolje poslovne rezultate Zlatna bilanca te je predstavljena zajednička publikacija Fine i Lidera ‘1000 najvećih’. Ukupni pobjednik nagrade Zlanta bilanca ove godine je zagrebačka tvrtka Zagrebinspekt. Riječ je o najvećoj hrvatskoj kompaniji koja se bavi sigurnošću u radnom i životnom okružju. Lani je ta tvrtka upriličila 19,7 milijuna kuna uz neto dobit od 4,1 milijun kuna i neto profitnu maržu od 21,22 posto, a prosječna marža u sektoru je oko jedan i pol posto.

Naš je odgovor rad prepoznat. Nastavit ćemo zadovoljavajući potrebe svojih klijenta i ostati dosljedni sami sebi – poručio je okupljenima Rajko Bijelić, direktor Zagrebinspekt. Po pojedinim su djelatnostima Zlatne bilance osvojili su Poljoprivredno-prehrambeni kompleks iz Nove Gradiške, Antetal, Ytres, Termoplín, Unija Nova, Forset, Abbot Laboratories, Viktor&Vektor Projekti, Newrest Dubrovnik i Pet minuta.

Prije dodjele nagrada održan je okrugli stol o važnosti poslovnih informacija, na kojem su pod moderatorskom palicom glavnog uređenika Lidera Miodraga Šajatovića sudjelovali dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Heri Bezić, predsjednica Ekonomskog instituta u Zagrebu Dubravka Jurlina Alibegović, Milorad Batinić, potpredsjednik Sabora i gradonačelnik Ivanca, te Andelka Buneta, predsjednica Uprave Fine. Na pitanje kako ocjenjuju informiranost lokalne uprave i korištenje podataka kod privlačenja investicija, Bezić je dao primjer općine u kojoj su tvrdili da imaju 40 poduzetnika, a podaci iz drugih baza pokazali su da ima 160 poduzetnika. Obrazovna struktura čelnih ljudi u općinama vrlo je upitna pa je upitno i mogu li općine napraviti ozbiljnu strategiju kojom će privlačiti investicije, tvrdi.

Batinić upozorava na prekomjernost jedinica lokalne samouprave, koje su fiskalno preslave. Cilj je gradonačelnika, kaže, stvoriti modernu samoupravu i privući investitore. Najjednostavnije bi bilo da sve podatke čelnici gradova, općina i županija imaju na jednom mjestu, ali takva je sistematizacija vrlo teška, ako ne i nemoguća. Generalizacija da su sve lokalne jedinice loše nije dobra, dodaje Buneta: – Živimo u vremenu kad se sve vrlo brzo odvija, pa se ni dnevne odluke ne mogu donositi bez ažurnih informacija. Nama je zakonom ukinuta objava tromjesečnih poslovnih izvještaja, iako je poduzetnici traže. Sada bi nam svaka tri mjeseca dobro došla zbirka novih podataka, umjesto da se oslanjaju na godišnja izvješća. Možda se time išlo rasterećiti poduzetnike, ali sada i oni i akademska zajednica traže vraćanje toga osnovnog seta podataka za praćenje trendova.

Komentirajući poslovne rezultate poduzetnika, Jurlina Alibegović ustvrdila je da su iznenađujući loši, posebice što se tiče nejednakog razvoja županija. Poduzetništvo se koncentrira u Zagrebu, gdje je trećina svih kompanija. Ti poduzetnici zapošljavaju 40 posto svih zaposlenih u poduzetništvu, a grad Zagreb ostvaruje i 54 posto ukupnih prihoda poduzetnika. Prihodi od uvoza mnogo su veći od izvoznih pa je i trgovinski saldo negativan. Prosječne plaće kod poduzetnika više od državnog prosjeka isplaćene su jedino u Istarskoj županiji i gradu Zagrebu.