Home / Tvrtke i tržišta / PODUZETNIŠTVO BUJA U GRADU NAFTI

PODUZETNIŠTVO BUJA U GRADU NAFTI

Lokacija Ivanić-Grada i njegova prirodna nalazišta nafte privukla su mnoge poduzetnike u njegov kraj. Danas više od 600 poduzetnika i obrtnika posluje na području grada, a kao najvažnije industrije ističu se proizvodnja nafte i plina te preradivačka industrija. Iako Ivanić-Grad leži na nalazištima nafte, njegov najveći poduzetnik ne bavi se tim biznisom: Elektrocentar Petek osnovan je 1993. godine, a proteklih se godina razvio od male privatne tvrtke do jedne od vodećih tvrtki u Hrvatskoj u području pružanja usluga i izvođenja radova u elektroenergetici, telekomunikacijama i građevinarstvu te veleprodaji i maloprodaji elektro i građevinskog materijala i opreme. Danas zapošljava gotovo 600 radnika i ima tendenciju daljnog rasta te se nalazi na 254. mjestu prema prihodima u Hrvatskoj. Ujedno je i najbolje plasirana kompanija iz Ivanić-Grada na ljestvici 1000 najboljih koju objavljuje Lider u suradnji s Financijskom agencijom.

Kontinuirano stručno usavršavanje i osposobljavanje, kvaliteta i stručnost radnika, visoka razina znanja, posebice tehničkog, želja za učenjem, poduzetnost, ambicija, pobjednički duh, timski rad i profesionalnost osnovne su kvalitete tvrtke Elektrocentar Petek. Tvrtka je postala lider u gradnji energetskih postrojenja, distributivnih niskonaponskih mreža, svih vrsta električnih instalacija (industrijskih, kućnih, telekomunikacijskih, signalnih i dr.), svih vrsta rasvjetne (vanjske, unutarnje, dekorativne i dr.), elektromotornih pogona i upravljanja sustavima, instalaciji ‘S’ izvedbe, gradnji komunalne infrastrukture te opremanju cesta. Visoka naobrazba, stručna osposobljenost te veliko iskustvo i motiviranost radnika društva uz posjedovanje relevantnih certifikata, ovlaštenja i dozvola temelj su kvalitete i profesionalnosti pri izvođenju radova i pružanju usluga.

Tvrtka AEKS također je osnovana 1993. godine, a osnovne djelatnosti su im kemijska i mehanička čišćenja i antikorozivna zaštita u industriji, sanacija akcidenata te gospodarenje otpadom. Tvrtka trenutačno zapošljava 70-ak djelatnika. Od 2006. godine svoje je poslovanje prilagodila standardima ISO 9001 i ISO 14001, a od 2010. godine i standardu OHSAS 18001. Od 2009. godine akreditirani je laboratorij za ispitivanje kanalizacijskih i vodoopskrbnih sustava, što joj je omogućilo dodatno proširivanje paletne usluga koje izvodi za sve grane industrije. Godišnji prihodi su veći od 30 milijuna kuna, a potkraj prošle godine tvrtka je započela Projekt modernizacije i unapređenja tehnologije obrade zauženih otpada u ukupnom iznosu većem od četiri milijuna kuna, koji će im omogućiti povećanje tehnološke fleksibilnosti iz područja gospodarenja otpadom i zaštite okoliša.

AEKS d.o.o. jedna je od pet ovlaštenih tvrtki za intervencije u zaštiti voda i vodnog dobra s 20-godišnjim iskustvom u provođenju sanacije akcidenata. U Ivanić-Gradu smjestila se i tvrtka Aquachem, koja se bavi distribucijom opreme za bazene, fontane i navodnjavanje, projektiranjem elektrostrojarskih instalacija bazenske tehnike, fontana i navodnjavanja te inženjeringom. Imaju 10 zaposlenih, a prihodi su im veći od 30 milijuna kuna.

  • Vodeći smo distributer opreme za bazene i fontane u Hrvatskoj te susjednim zemljama BiH i Crnoj Gori. Zastupamo 26 tvrtki iz Europe i Amerike koje su vodeći proizvođači svaka u svom segmentu. Plano novi su proširenje poslovnih prostora tijekom sljedeće dvije godine u svrhu povećanja kapaciteta, proširenje kapaciteta projektnog uređa i inženjeringa te formiranje centralnog servisno-edukativnog centra za servis opreme i tehničku podršku – navode u Aquachemu.

U iduće dvije godine planiraju zapošljavanje novih inženjera strojarstva i elektrotehnike te još nekoliko drugih zanimanja. Vodeću poziciju u Hrvatskoj planiraju proširiti na zemlje regije u kojima su i sada prisutni, čime planiraju daljnje povećanje izvoza, a za što su već sada ostvareni preduvjeti jer su od stranih principala dobili ekskluzivna prava distribucije opreme na susjedne zemlje.

Tvrtka MI-MARIS d.o.o. sa sjedištem u Ivanić-Gradu osnovana je 1993. godine te je od početka u vlasništvu obitelji Magić. Djelatnost tvrtke bazira se na elektro i strojarstvima instalacijama te instrumentacijskim radovima u području energetike i energetske učinkovitosti. Tijekom dvadeset godina rada na tržištu MI-MARIS se uvrstio među važnije tvrtke u Hrvatskoj na području instaliranja, rekonstrukcije i održavanja kotlovnica i toplinskih postaja te instaliranja sustava automatske regulacije i sustava daljinskog upravljanja. Unatoč brojnim promjenama u društvu u zadnjih dvadeset godina te teškim uvjetima za poslovanje malih poduzetnika, tvrtka uspješno posluje i zapošljava 35 djelatnika, od visokoobrazovanih inženjera do stručnjaka izvrsitelja, koji svojim radnim iskustvom pružaju garanciju za dobro izvršenje ugovora.

IMPK osnovan je 1973. godine pod nazivom Tvornica metalnih proizvoda i konstrukcija. Tijekom proteklih godina unaprijeđena je djelatnost izrade odljevaka, metalnih proizvoda i konstrukcija te strojne obrade. Osim izrade nove opreme i dijelova obavljaju remont i popravak razne industrijske opreme. Poduzeće zapošljava 25 do 30 radnika i to većinom strojarstva i metalurškog usmjerenja. Više od 20 godina u Ivanić-Gradu posluje i poduzeće IvaMont, koje se bavi antikorozivnom zaštitom industrijskih postrojenja, toplinske izolacije, uređenja interijera, održavanja benzinskih postaja. Zapošljava 70-ak ljudi.

Ivanićplast je poduzeće za proizvodnju proizvoda iz plastičnih masa, postoji još od 1962. godine, a od 2002. godine nalazi se u privatnom vlasništvu. Tijekom godina Ivanićplast je postao vodeće poduzeće u jugoistočnom dijelu Europe za proizvodnju zahodnih sjedala. Uspješno konkurira na domaćem i stranom tržištu distribuirajući svoje proizvode u čak 25 svjetskih zemalja. Ivanićplast na godinu proizvede oko 450.000 zahodnih sjedala, od čega 80 posto izvozi na strana tržišta. Proizvodni asortiman Ivanićplasta ima četvrtak modela različitih zahodnih sjedala poznatijih pod brendom Bello. Sjedala Bello izrađena su od najkvalitetnijeg materijala, koji se osim čvrstoćom i trajnošću odlikuje i antibakterijskim svojstvima. Zadovoljstvo kupaca glavni je cilj Ivanićplasta. Kako bi osigurali rast i razvoj neprestano ulažu u modernizaciju i razvoj proizvodnje. Tako je Ivanićplast 2008. godine, kao jedna od malobrojnih proizvodnih malih tvrtki uspješno aplicirao na natječaju za dodjelu sredstava iz fondova EU.

Osim vlastitoga proizvodnog asortimana Bello, u ponudi imaju i MDF te akrilna zahodska sjedala u raznim bojama i maštovitog dizajna poznatija pod imenom brenda – Bold. Ivanićplast izlaže svoje proizvode na raznim tematskim međunarodnim sajmovima vezanim uz sanitarije i građevinarstvo, a njihovi proizvodi dostupni su svim većim prodajnim centrima sanitarne opreme u Hrvatskoj, ali i šire.

U Ivanić-Gradu posluje i Gomolava, koja se bavi veleprodajom, otkupom, skladištenjem, sortiranjem i pakiranjem svježeg voća i povrća. Prosječna zaposlenost je više od 110 radnika, od kojih je 70 stalno zaposlenih, a ostali su povremeno. Imaju godišnji prihod veći od 100 milijuna kuna i kao takvi među većima su ivaničkim poduzetnicima.

Lukač se u Ivanić-Gradu već 20 godina bavi proizvodnjom jaja s 120 tisuća kokoši nesilica. Prepoznatljivi su i sveprisutni na tržištu. Godine 2012. otvorili su tvornicu za preradu jaja, a finalni su im proizvod tekuća pasterizirana jaja. Jedina su tvornica u Hrvatskoj koja upotrebljava tu posebnu vrhunsku tehnologiju, što je bitan aspekt kvalitete.

Nakon prošlih je lokalnih izbora došao mlad i ambiciozan gradonačelnik Javor Bojan Leš. Stanje koje je zatekao iznenadilo ga je pa su se planovi za razvoj morali prilagoditi tomu. Prvu godinu potrošio je na popravljanje stanja pa će tek sada moći krenuti punim plućima u oživljavanje toga simpatičnoga gradića u okolici Zagreba.

Grad se 2012. i 2013. zadužio za 30 milijuna kuna, što sada treba početi vraćati. Kreditno smo opterećeni i na godinu ćemo morati vratiti pet milijuna kuna, što znatno smanjuje moć ulaganja. Od nas se traži da pronađemo druge izvore financiranja za gradske projekte, a ne gradski proračun. Međutim, da bi se projekti financirali, treba ih pripremiti, što se dosad nije činilo. Prvih godinu dana potrošili smo na pripremanje projekata, dokumentacije i svega što ide uz to. Više smo se okrenuli prema Zagrebačkoj županiji. Moram iskazati zadovoljstvo ostvarenom suradnjom i s velikim gospodarskim subjektima koji posluju u ovom gradu, ponajprije s Inom, s kojom odlično surađujemo na svim razinama.

Mnogo energije potrošili smo na sanaciju Ivaplina, poduzeća koje je bilo pred potpunim raspadom s 13,5 milijuna kuna minusa i dugova. Danas čekamo potpisivanje predstečajne nagodbe, dogovorili smo se s vjerovnicima. Tako bismo konsolidirali poduzeće, ali moram napomenuti da će i to spašavanje imati cijenu za gradski proračun i stanovnike. To je bila jedina mogućnost. Proračunski deficit bio je tri milijuna kuna, a i druge komunalne tvrtke imale su probleme. Zatekli smo grad s nekim neizvršenim zakonskim obvezama. Jedini smo grad koji nije odvojio vodovod i odvodnju iz gradskog poduzeća pa smo se posvetili tomu i napravili što se mora po zakonu. To je sve preduvjet da se ujedinimo u jedan županijski holding kako bi se taj dio mogao razvijati.

Kad je riječ o komunalnim djelatnostima, s 1. veljače počeli smo odvojeno prikupljati otpad, u tom ćemo dijelu ispuniti zakonske obaveze. Prema sili zakona moram uvesti naplatu odvodnje jer je to nužno preduvjet da bi se realizirao projekt kanalizacije vrijedan 5,5 milijuna kuna koji financiraju Hrvatske vode.

Gradski je proračun realan, šezdesetak milijuna kuna. U njemu smo napravili velike pomake kad je riječ o društveno važnim projektima. Ivanić-Grad i cijela županija znatno su oštećeni preustrojem hitne medicinske pomoći. Grad smo s petnaest tisuća stanovnika koji pokriva dio autoceste i uz to cijeli leži na plinu nafti, a bili smo ostavljeni na samo jednom timu hitne medicinske pomoći. S pomoću Županije koja je dala 1,5 milijuna kuna i svojih četiri tisuća sami smo financirali još četiri tima kako bi stanje bilo kao prije preustroja.

Bili smo grad bez logopeda, što smo prepoznali kao problem. Više od tristo djece treba takvog stručnjaka pa smo u proračunu izdvojili 150 tisuća kuna i platili logopedske usluge za svu djecu kojoj treba takva pomoć. Također, ponukani krizom, udvostručili smo novac za prehranu djece u školama, cijena je sada upola jeftinija.