Posrećila se niska cijena

Saniranje golemih šteta na poplavljenim područjima generirat će novu potražnju u maloprodaji, farmaceutici, proizvodnji pesticida, graditeljstvu, zapošljavanju. Iako su analitičari oprezni s prvim prognozama, očito je da će katastrofalne poplave koje su poharale regiju poprilično izmijeniti i njeno ekonomsko lice: prema nekim procjenama, Srbiji i BiH trebat će pet do deset godina za oporavak ionako krhkoga gospodarstva. U Hrvatskoj je situacija nešto bolja, ali poljoprivreda je pretrpjela udarac čija će se cijena izražavati u desecima milijuna eura.

Poplave bjesne u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, a situacija je najkritičnija u posljednje dvije zemlje. Iako je još rano za procjene negativnih efekata koje bi mogle imati za ekonomsku aktivnost, za pretpostaviti je da će se ponajviše odraziti na poljoprivredi – ocijenili su analitičari Erste banke.

Kao najranjiviju pritom izdvajaju Srbiju, u čijem BDP-u poljoprivreda sudjeluje s 11 posto, a osim toga tu su i veliki rizici za energetsku infrastrukturu budući da na Termoelektranu Nikole Tesle u Obrenovcu otpada više od 20 posto proizvodnih kapaciteta. Ozbiljnija šteta značila bi opasan udarac proizvodnji energije i veću ovisnost o uvozu.

Procjene kretanja BDP-a za sve tri zemlje podložne su riziku smanjenja, a to posebno vrijedi za Srbiju. Fiskalne pozicije također se sve više sužavaju – komentiraju analitičari.

Ipak, hvarija bi mogla imati i neke neočekivane efekte – golemi odjek koje su humanitarne akcije imale diljem zemlje mogao bi se pozitivno odraziti i na promet u trgovini na malo. Flaširana voda, konzervirana hrana, higijenske potrešnice nestajale su s polica trgovina, čime bi se mogao nastaviti pozitivan niz koji hrvatska statistika bilježi od početka godine.

Povezano s tim očekuju se i bolji prodajni rezultati za trgovce, farmaceute, proizvođače opreme za obranu od poplava poput osječke Hidrogradnje ili đurđevačke Sinere, koje mogu ponuditi ono čega prema stanju na terenu Hrvatskim vodama trenutačno najviše nedostaje – vreće s pijeskom.

Također, tu su nove prilike za građevince, ali i tvrtke za sanaciju okoliša, kojih je u Hrvatskoj stotinjak. Novi poslovi smiješte se i proizvođačima pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda. Osim klasične obnove i sanacije poplavljeni objekata, postavlja se pitanje efikasnosti zečjih nasipa. Kao alternativa javljaju se investicije u mobilne metalne ograde, kakvima se hvale austrijski građevinci.

Nova zapošljavanje na sanaciji terena i otklanjanju posljedica poplava u sljedećih šest mjeseci uklonit će 945 ljudi s popisa nezaposlenih. Trošak od 3536 kuna snosit će država, a na raspolaganju su osim pro-računskog novca i sredstva iz EU.

Brojni su sektori koji bi mogli dobro iskoristiti ove tragične događaje kao neočekivani poticaj. U tom smislu i od Vlade najavljeni javni radovi doista su kao stvoreni za ovakve okolnosti, ali premalo je organizirano, a previše parcijalnih i privatnih interesa, koji će i ovaj put prevladati, pa nažalost očekujem da će oporavak trajati strašno dugo – komentira nezavisni analitičar Roman Rinkovec.

S njegovom ocjenom da će politički šminkeraj koji gledamo ovih dana brzo biti zaboravljen, a jedino što je u svemu doista vrijedno iskrena je pomoć koju pružaju brojni pojedinci, slažu se mnogi.

Uplati li Jozo Kaleb, poduzetnik s bečkom adresom, licitiranih 1,2 milijuna kuna do početka srpnja, postat će suvlasnik zapuštenog objekta legendarnoga karlovačkog hotela Central u staroj karlovačkoj Zvijezdi. Bio je jedini ponuditelj na dražbi na kojoj se prodavao 50-postotni udjel koji je u tom hotelu imala tvrtka Korana u stečaju, a vlasnik je druge polovice Grad Karlovac.

Vlasnik istoimene tvrtke koja se u Beču bavi nekretninama, Kaleb je otprije već poznat kao kupac hotela u Hrvatskoj. Prije desetak godina od Fonda za privatizaciju za 12,8 milijuna kuna, također kao jedini ponuditelj na natječaju, kupio je 85 posto udjela u dubrovačkom hotelu Lero. Nekoliko godina poslije prodao ga je Branku Šimcu, poduzetniku iz Zaprešića i suvlasniku tvrtke Ciglane Zagreb.

Uz najavljenu ulaganje u obnovu hotela Central bit će zanimljivo pratiti razvoj suvlasničkih odnosa između Kaleba i Grada Karlovca. Ta je ruina pod nikad razjašnjenoj privatizacijom prešla iz nekadašnjeg društvenog poduzeća Korana u istoimeno privatno poduzeće vlasnika s kojim je pak Grad Karlovac radi razrješenja međusobno neispunjenih obveza osnovao suvlasničku tvrtku Central d.o.o. Impotentnost Grada da riješi pitanje te već opasne zgrade sad je zamijenila ovrha Žitoproduvoda nad Koranom za dva milijuna kuna duga koje su vlasnici Korane ostavili kao vlasnici dvaju propalih trgovačkih poduzeća Bond i Bond pro.