U natoč svim teškoćama proteklih desetljeća prenošenje tehnoloških znanja u Samoboru nikad nije prekinuto. Štoviše, nastavljeno je osposobljavanje vješte radne snage, tako da su se obrti i malo poduzetništvo sve vrijeme razvijali. Do početka recesije potkraj prošlog desetljeća zatvorene su velike socijalističke tvornice, ali većinu nezaposlenih preuzelo je privatno poduzetništvo. Posljednjih godina, međutim, zbog opće nelikvidnosti gospodarstvenika sve je manje novih ulaganja, poglavito onih s većom dodanom vrijednošću.
Lokalna vlast potiče razvoj gospodarstva. Poduzetnički centar osnovan prije desetak godina kao važan dio poduzetničke infrastrukture pomaže poduzetnicima u početnoj fazi provedbe i inovatorima. Centar je bio zamišljen i kao inkubator, ali Grad Samobor za to nije osigurao poslovne prostore pa zasad ne može pomoći inkubiranju poduzeća s većom dodanom vrijednošću.
Broj obrta po kojima su Samoborci bili glasoviti opada u posljednje vrijeme, no trgovačkih je društava sve više. Prije deset godina gradska uprava uvela je dodatne mjere kako bi poboljšala poduzetničku klimu koje su odmah nakon uvođenja polučile povoljne učinke. Grad se uključio u programe kreditiranja obrtnika, malog i srednjeg poduzetništva te poljoprivrede, smanjeni su lokalni porezi za novoosnovana trgovačka društva i obrte. Poslije je uvedeno i djelomično oslobađenje od plaćanja spomeničke rente, uvedena je mogućnost obročne otplate komunalnih doprinosa, a porez na tvrtku upola je smanjen. Uveden je i program nepovratnih potpora za zapošljavanje u privatnom sektoru.
Prema podacima Udruženja obrtnika Samobor, oslabljen je tržišni položaj obrtnika u trgovini i ugostiteljstvu. Ostali su ga uglavnom zadržali unatoč nepovoljnim gospodarskim prilikama u okružju. To su mogli jer su se obrti vodili obiteljski, s entuzijazmom i upornošću, uglavnom u vlastitim poslovnim prostorima i radionicama, od kojih su mnoge licencirane za izobrazbu učenika. Uz to, većina proizvodnih obrta orijentirana je na izvoz i ima licenciranu proizvodnju te prepoznatljiv brend očuvanja samoborske kulturne baštine, što pridonosi konkurentnosti. Osim tradicionalne metaloprerađivačke djelatnosti, koja je donedavno dominirala u samoborskom poduzetništvu, sve je više obrta registriranih za intelektualne usluge. Tomu svakako pridonose olakšice za poduzetnike koje pruža Grad Samobor i izravne potpore inovatorima, ali i udruženost u cehove i sekcije. Obrte registrira mjerodavni Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Ispostava Samobor. Rješenje za početak rada dobiva se u petnaest dana.
U samoborskoj industriji i graditeljstvu prije desetak je godina poslovalo 276 gospodarskih subjekata s 2065 zaposlenih. Danas je stanje ipak lošije, aktivno je dvjesto subjekata. Samoborka d.d. i dalje je najvažniji gospodarski subjekt. Uz nju je nekoliko manjih građevinskih tvrtki koje se također koriste sirovinskom bazom sa samoborskog područja i posluju unatoč velikim poslovnim problemima izazvanima gospodarskom recesijom. Metaloprerađivačka industrija zbog manjeg je obujma svih vrsta narudžbi smanjila proizvodnju i zaposlenost. Na tržištu se održavaju i za sada izbjegavaju zatvaranje samo najveće tvrtke iz te djelatnosti s višegodišnjom tradicijom. Nakon dolaska velikih trgovačkih lanaca u Samobor i okolicu nastavile su se zatvarati male prodavaonice. U Samoboru je otvoreno šest većih trgovačkih centara. Danas na tom području posluje 325 trgovačkih subjekata s 1379 zaposlenih.
Poduzetnici mogu računati na poticajna sredstva iz gradskog proračuna za gospodarstvo i poljoprivredu, na potporu vrlo aktivnog Udruženja obrtnika, obrazovne programe Poduzetničkog centra Samobor i Pučkoga otvorenog učilišta Samobor te licenciranih radionica za naukovanje.
