%9 L gerila ubija % djecu kliconosa

S ičušni zločinci – komarci! Lete, zuje, ubadaju, piju krv… Noćna su mora stotinama milijuna ljudi, prenose virusne malarije i denga groznice, opasnih, katkad smrtonosnih bolesti. Odnedavno više nisu neprijatelji samo ljudima nego i sebi samima. U njihovu prirodu i biologiju intervenirala je znanost stvorivši genetički preinačenoga komarca, ubojicu subraće.

Brazil je prva država koja je ozakonila komercijalnu ‘GMO-ovsku gerilu’ otkad su genetički preinačeni komarci još 2010. neslužbeno ‘posjetili’ tu južnoameričku državu tijekom ‘turneje’ odrađene po Maleziji, SAD-u te Kajmanskim Otocima. Prošle su godine GM komarci pokusno pušteni u ‘promet’ u Jacobini, brazilskom gradu u kojem su od lipnja do prosinca prošle godine potamnili čak devedeset posto divljih komaraca, zato je vlast odlučila ozakoniti uporabu tih genetički preinačenih stvorova da bi smanjila broj komaraca Aedes aegypti, prijenosnika virusa denga groznice.

Riječ je o bolesti čiji su simptomi temperatura, glavobolja, mijalgije i osip te za koju nema ni cjepiva ni lijeka. Najteži je stupanj denga hemoragijska groznica, čije su posljedice katkad koma i smrt. Na godinu se u svijetu virusom denga groznice (četiri su tipa) inficira stotinjak milijuna ljudi, ali bolest se razvije u najviše petsto tisuća slučajeva. To je endemska bolest u Brazilu. Ondje je samo prošle godine bilo prijavljeno 1,4 milijuna slučajeva. Virus je endemski u tri od dvanaest brazilskih gradova u kojima će se održati SP, među ostalim u Manausu, u kojem će igrati hrvatska nogometna reprezentacija.

Očekuje se da će genetički modificiran (GM) komarac, prvi GM kukac pušten u prirodu, proizvod britanske biotehnološke tvrtke Oxitec označen kao OX513-A, znatno smanjiti broj komaraca Aedes aegypti u Brazilu, a tako i zaraženih i oboljelih.

Komarci Aedes aegypti trebaju biti presuditi prvi genetički preinačen kukac pušten u prirodu upravo u zemlji Svjetskoga nogometnog prvenstva 2014., proizvod britanske biotehnološke tvrtke Oxitec. Trebao bi smanjiti broj opasnih komaraca i, slijedom toga, broj zarazenih i oboljelih od dengove groznice. Ubojito oružje GM komarca smrtonosni je gen koji će prenijeti tijekom parenja ženki divljega Aedes aegypti čije će potomstvo uništiti već u idućoj generaciji. GM komarci otporni su na taj gen jer su tretirani antibiotikom tetraciklinom koji ih štiti, ali ne i njihove potomke. Laboratorijski komarci, odnosno mužjaci, modificirani su s dva gena koje prenose na potomstvo, ali s obzirom na to da u prirodi nisu tretirani tetraciklinom, sljedeći se naraštaj ne može razmnožavati. Tako će se smanjiti broj divljih komaraca, a zatim i broj zarazenih i oboljelih od dengove groznice te troškovi liječenja simptoma bolesti.

Brazilski pokus trajat će dvije godine. Vlast je posao tamanjenja divljih komaraca genetički preinačenima povjerila tvrtki Moscamed. Optimizam da će živi insekticid iskorišteniti i ubojite komarce i bolest smanjuju protivnici takvih pokusa poručujući da nitko ne zna kakve će biti posljedice puštanja GM kukaca u prirodu i njihova djelovanja na okoliš. Stručnjaci misle da je, prije nego što su GM komarci poletjeli u prirodu u okršaj s divljim komarcima, trebalo provesti istraživanje koje bi pokazalo koje će negativne posljedice izazvati ti mutirani organizmi i hoće li se, iako u prirodi neće biti tretirani tetraciklinom kao što su u laboratoriju, možda prilagoditi novim životnim uvjetima.

Američki entomolog Thomas Scott s kalifornijskoga sveučilišta Davis izjavio je da to što genetički modificirani komarci mogu pomoći u suzbijanju divljih ne znači i da će se zaustaviti širenje dengove groznice biti. Tvrdi da je glavni problem u tome što se ta bolest širi zbog nestručne uporabe insekticida. Naime, virus dengove već je daleko od mjesta na kojem je oboljeli i nije dovoljno prskati insekticidima samo mjesto na kojem se nalazi nego šire područje na koje komarci prenose virus. Također, naglašava Scott, velikoj zemlji poput Brazila nije jeftino angažirati GM komarce u uništavanju divljih na cijeloj površini. Takav pokus isplativ je samo u manjim gradovima, a to ne znači i potpuno rješenje problema.

Neki drugi stručnjaci upozoravaju na to da bi kombinaciji divljih i laboratorijskih gena GM komarca mogao u opstanku pomoći onečišćeni okoliš u kojem ima i tetraciklina. Ako se to dogodi, teško je predvidjeti kakvi bi štetnici genetički modificirani komarci mogli postati. Phil Lounibos, profesor sa Sveučilišta na Floridi, misli da se dengove groznica neće iskorišteni dok god ima zarazenih virusom jer je dovoljno samo nekoliko komaraca da ga prenese.

Je li GM komarac najbolji mehanizam u sprečavanju širenja dengove groznice? Rezultati iz Brazila zasad ohrabruju. Isti pokus s takvim komarcima počinje u Panami, a očekuje se i da će američka Agencija za hranu i lijekove uskoro odobriti primjenu GM komaraca na Floridi, na kojoj se dengove groznica pojavila prije pet godina. Virusa dengove groznice bilo je do prije četrdeset godina samo u devet zemalja, a danas ga ima u više stotina: u Africi, Južnoj Americi, jugoistočnoj Aziji, na zapadnom Pacifiku te istočnom Sredozemlju.

U Hrvatskoj se ta bolest, koju osim Aedes aegypti komarca prenosi Aedes albopictus, azijski tigrasti komarac, prvi put pojavila prije četiri godine na Pelješcu.

Oprez! Simptomi i liječenje simptomi infekcije virusom dengove groznice javljaju se od tri do petnaest dana nakon uboda komarca. Bolest traje od pet do osam dana, u nekim slučajevima i dva tjedna. Do potpuna oporavka prođe nekoliko tjedana. Poznata su tri oblika bolesti: dengove vrućica, dengove hemoragijska vrućica i dengove šok-sindrom. U fazi dengove vrućice javlja se povisena temperatura, bol u mišićima, kostima i zglobovima, mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlost… Usporen je rad srca i snižen krvni tlak, osip se širi cijelim tijelom, osim po licu. Teži je oblik bolesti dengove hemoragijska vrućica, DHF, česta kod djece do deset godina. Simptomi su visoka temperatura, glavobolja, povraćanje, bol u trbuhi, mučnina, kašalj, krvarenje iz nosa i probavnog sustava, a može doći do upale srčanog mišića i pluća. Vrlo je rizična za djecu mlađu od godine dana jer je smrtnost od šest do trideset posto. Dengove šok-sindrom najteži je oblik bolesti u kojem pada krvni tlak.

U Hrvatskoj se virusna dengove groznica, koju osim Aedes aegypti komarca prenosi Aedes albopictus, azijski tigrasti komarac, prvi put pojavila prije četiri godine na Pelješcu.