Zbog kasnijeg početka informatizacije neka od rješenja kojima raspolaže javna uprava u Hrvatskoj naprednija su i suvremenija nego u zemljama Zapadne Europe.
Otkako smo u Hrvatskoj, zajedno s Microsoftovom partnerskom zajednicom, u kojoj djeluje više od 12 tisuća IT profesionalaca, implementiran je niz projekata, od uspostave elektroničke pošte, portala Vlade RH, umrežavanja u sustav OIB-a i sl. Generalno, situacija u Hrvatskoj nije loša. Postoji zakonski okvir, brojne se institucije u svom svakodnevnom radu koriste najmodernijim tehnološkim rješenjima. Najveći izazov predstavlja povezivanje tih otoka, bolji protok informacija, međusobno dijeljenje podataka te kvalitetniji izvještajni sustavi. Hrvatska u tom pogledu nije drugačija od zemalja u okruženju kao ni EU. Štoviše, zbog kasnijeg početka procesa informatizacije, neka su od rješenja naprednija i suvremenija nego u zemljama Zapadne Europe.
Te su investicije bile nužne u procesu inicijalne informatizacije javne uprave. One su za cilj imale uvođenje osnovnih servisa, informatičko opismenjavanje i općenito prihvaćanje modernih tehnologija. Danas je pred nama veliki posao maksimalnog iskorištavanja tih resursa. Uloga države u tom smislu je, s jedne strane, objediniti svoje usluge u jedinstven nastup prema građanima i pravnim subjektima, a s druge zakonskim rješenjima osigurati daljnje nesmetane investicije privatnog sektora u IT. Prema istraživanju Svjetskoga gospodarskog foruma, kojim se 148 zemalja svijeta rangira prema konkurentnosti, vidljiva je direktna povezanost ukupne pozicije na ljestvici i specifične pozicije prema kriteriju spremnosti za upotrebu IT tehnologija. Hrvatska je na toj ljestvici prema posljednjem istraživanju na 75. mjestu, što je napredak za šest mjesta od prošle godine, ali je to isto tako pokazatelj nužnosti daljnjih investicija u IT. Tehnologija je katalizator inovacija, a uz inovacije dolaze i investicije.
