Home / Lifestyle i trend / Marinko Sabljak

Marinko Sabljak

Zadruga će omogućiti ogulinskom kiselom kupusu izlazak u EU. Suvlasnik obiteljske tvrtke Spraja-prom inicirao je osnivanje PZ-a Ogulin, koji se upustio u projekt gradnje velikog pogona za preradu i kiseljenje ogulinskoga kupusa. Zahvaljujući zadruzi izgledno je da će se projekt financirati sredstvima Fonda za ruralni razvoj EU.

S vjesni da je dobivanje hrvatske oznake izvornosti za ogulinski kisel kupus 2012. važan korak u promociji te tradicionalne poljoprivredno-prehrambene specifičnosti i prepoznatljivosti ogulinskoga kraja, ogulinski uzgajivači i prerađivači kupusa smatraju da to samo po sebi neće spasiti i tu važnu djelatnost od laganog oduvijanja ili vraćanja u nekadašnje okvire proizvodnje za vlastite potrebe. Mnogo manjih individualnih proizvođača nije moglo pratiti ni trgovacke regule ni nove tehnološko-higijenske uvjete i stoga je obustavilo proizvodnju. No nekoliko uzgajivača uvjereno je da jedinstvena kvaliteta ogulinskoga kiseloga kupusa ima perspektivu ako je se na učinkovit način predstavi tržištu, i to ne samo domaćem, uvelike uokvirenom uvjetima i učenjima trgovackih lanaca, nego onom Europske unije, kojem se treba predstaviti na adekvatan način.

Prvi koraci u tom smislu napravljeni su prije desetak godina osnivanjem Udruge proizvođača i prerađivača ogulinskoga kupusa. Jedan od njenih najaktivnijih članova i predsjednik Marinko Sabljak aktivno je surađivao i s profesorom Borošićem s Agronomskog fakulteta u Zagrebu u višegodišnjem uspješnom procesu selekcije i certificiranja sjemenke sorte ogulinskoga kupusa, kao preduvjeta sirovinske osnove za proizvodnju zaštićenoga ogulinskoga kiseloga kupusa.

Osim tih aktivnosti i vlastitog uzgoja certificiranog sjemenke uglinskoga kupusa Marinko zajedno s bratom Josipom i njegovom suprugom Anom sudjeluje u uzgoju kupusa na 30 hektara. Njihov kisel kupus na tržište odlazi kao proizvod njihovog obiteljskog poduzeća Spraja-prom, nazvanom prema obiteljskom nadimku Spraja.

Poduzeće, pokrenuto 1995., službeno vodi brat Josip, iako je sve plod zajedničkoga višegodišnjeg obiteljskog ulaganja. Imali smo dva bazena kiseloga kupusa, a tadašnji PZ Mrežnica kao otkupljivač propao je, i onda smo se sami okrenuli biznisu. Za razliku od mnogih naših susjeda koji su poodustajali od proizvodnje za tržište, mi smo ulagali i prilagođavali se tržišnim pravilima: u nabavku dvaju vrlo učinkovitih strojeva za rezanje, vakuumiranje i pakiranje kupusa u glavicama uložili smo oko 2,5 milijuna kuna, a zajedno s ostalom opremom u pogon za kiseljenje uložili smo više od četiri milijuna kuna. U to ne računamo poljoprivrednu opremu i mehanizaciju, kao i plastenik za uzgoj sadnica kupusa. Spraja-prom ima šesteru zaposlenih, a bit će ih i više ostvari li se naš plan proširenja kapaciteta i asortimana – kaže Marinko Sabljak Spraja.

Spraje su već nekoliko godina na prekretnici, jer uslijed neusklađenosti uzgojene količine svježega kupusa te skučenosti i ograničenosti kapaciteta vlastite kiseljare kupusa moraju zakupljivati i bazene i prostore susjeda odustalih od proizvodnje. Svjesni važnosti racionalizacije troškova transporta od udaljenih njiva do pogona za preradu, Spraje su odustali od ideje kupnje prostora i gradnje novog pogona u Poslovnoj zoni Ogulin u Oštarijama, a razmišljali su o objedinjenju proizvodnje sa sebi sličnima radi ekonomičnosti poslovanja i zajedničkog nastupa na tržištu. Istodobno se kao bijeg od nezaposlenosti iskristalizirala orijentacija nekolicine hrvatskih branitelja s ogulinskog područja na uzgoj i proizvodnju kupusa, kao i drugih poljoprivrednih kultura koje u toj regiji daju izvanrednu kvalitetu, a riječ je o grahu, češnjaku i krumpiru. Tako je Marinko Sabljak sudjelovao u osnivanju najprije braniteljske, a danas Poljoprivredne zadruge Ogulin, koja objedinjava ne samo proizvođače poljoprivrednih proizvoda, već i one vične proizvodnji rukotvorina i suvenira proizvedenih iz autohtonih prirodnih sirovina. Svimu njima zajednička je ipak poljoprivredna proizvodnja, a Marinko Spraja kao upravitelj PZ-a Ogulin uvjeren je da je to organizacijski model koji će omogućiti ne samo praktičnu povezanost i plasman proizvoda njenih članova na tržište, nego uz financijsku potporu fonda EU biti i nositelj ambicioznoga razvojnog projekta poljoprivredne proizvodnje za širi ogulinski kraj, uključujući i Plašćansku dolinu.

PZ Ogulin, kojeg je član i naše poduzeće Spraja-prom, kupio je zemljište na rubu Plaškoga, gdje smo krenuli u realizaciju projekta osnivanja i gradnje velikog pogona za preradu i kiseljenje ogulinskog kupusa. Inicirao sam taj projekt na osnovi saznanja da EU prepoznaje i podržava takav koncept udržavanja poljoprivrednih proizvođača i njihovo zajedničko sudjelovanje u stvaranju nove vrijednosti, kako u proizvodnom, tako i socijalnom aspektu razvoja ruralnih područja. Oslonac u radu tog pogona bio bi naš Spraja-prom, koji bi tamo preselio preradu iz obiteljskog objekta, te OPG Vesne Vrankić iz Plaškoga, koji već sad ima ozbiljnu primarnu proizvodnju kupusa, krumpira, graha i češnjaka. Takvi su proizvođači, nažalost, zbog individualnih pokušaja i nastupa na tržištu danas često žrtve učena otkupljača. Zbog takvih odnosa nerijetko znatan dio uzgojenoga kupusa ostaje neubran na polju, ne toliko iz inata i nepopuštanja, već da se izbjegnu troškovi branja i transporta, koji bi bili veći od ponuđene otkupne cijene otkupljivača iz Varaždina i drugih krajeva. Umjesto toga, dogovorili smo već s Vrankićima, a vrijedi i za ostale, da će sve viškove ili namjenski uzgojene količine kupusa preuzimati PZ Ogulin u novi pogon koji će biti usred toga kompleksa zemljišta velikoga 40 hektara, i kiseljenjem će od njih umjesto problema napraviti vrhunski proizvod za tržište – objašnjava Spraja.

U tom smislu on je u ime Udruge proizvođača i prerađivača ogulinskoga kupusa nastavio postupak nadogradnje oznake izvornosti na razinu Europske unije, za što sva dokumentacija potkraj svibnja odlazi na proceduru certificiranja službenim tijelima EU u Bruxelles. Uvjeran da je moguće na osnovi svih dosad poduzetih koraka steći i vrijednu oznaku izvornosti EU za ogulinski kiselog kupusa, Spraja smatra da će svi dosad učinjeni koraci na realizaciji ambicioznog projekta pogona u Plaškom urodit plodom i dobiti zeleno svjetlo za sufinanciranje sredstvima Fonda za ruralni razvoj EU.

Za razliku od fonda IPARD, koji je nametao vrlo rigidne uvjete, kao i vlastito prefinanciranje, procedura odobrenja i kontrole provedbe utroška sredstava iz Fonda za ruralni razvoj, Poglavlje IV., ipak je jednostavnija, a bitno je što se 50 do 70 posto ukupne investicije dobiva tijekom njene realizacije, a ne da se refundira tek kad je sve gotovo i ako prođe sve kontrole. Prema našem projektu, investicija bi nam bila oko pet milijuna eura, u čemu se nadamo da bismo zbog sinergije svih pozitivnih aspekata mogli povući i maksimalnih 70 posto. Ostatak očekujemo da nam isfinancira HBOR. S obzirom na to da je riječ o području posebne državni skrbi, taj bi projekt mogao ući i u krug tzv. strateških investicija. Za početak lipnja planira se početak ishođenja potrebnih dozvola, a uz podršku Općine Plaški već je ishodena ciljana izmjena Prostornog plana za taj projekt. Zatim moramo čekati da EU do kraja lipnja donese svoj novi Pravilnik o dodjeli takvih sredstava za financijsku perspektivu 2014.-2020. godine, nakon koje onda Hrvatska može, vjerujemo na jesen, donijeti svoj pravilnik i onda do kraja godine raspisati i prvi natječaj za aplikaciju projekata za taj fond – ističe Sabljak.

Iako u budućem prerađivačkom centru PZ Ogulin namjerava preseliti svu svoju preradu ogulinskoga kupusa, Spraja-prom namjerava zadržati svoj već stečeni tržišni brend, ali će dio kapaciteta pogona PZ Ogulin namijeniti kiseljenju kupusa i za robne marke trgovačkih lanaca, za što već sada, kaže Spraja, postoji jasno iskazan interes.

Naravno, s tim pogonom, gdje će proizvodnja biti potpuno usklađena s certifikatom HACCP, računamo i na izvoznu orijentaciju, za što nam je važna i oznaka izvornosti EU na kojoj sad radimo. Osim prerade kupusa novi pogon imat će i rashladne kapacitete za skladištenje krumpira, graha, luka, češnjaka te za otkup bobičastog voća, za što postoji velik interes u tom kraju, ali sve počinje od kupusa. Osim Njemačke i Austrije velik dio Europe ne poznaje takvu recepturu, tehnologiju, kvalitetu i uporabnu vrijednost kiseloga kupusa, stoga mislim da uz obvezna marketinška ulaganja imamo šanse ‘odgojiti’ u tom smjeru i dio zahtjevnog tržišta koje traži proizvod nastao doista na bazi prirodnih procesa i koji ne može nastati izvan prirodnih uvjeta naše mikroregije. Vrijeme je da to ponudimo i Europi, a to nam je i garancija opstanka i razvoja – naglašava Spraja.