NAGRADA ‘HRVOJE MATELJIĆ’ Matilda Bačelić i Vlatko Grgurić gospodarski novinari godine

Matilda Bačelić i Vlatko Grgurić gospodarski novinari godine. ‘U krizi ekonomsko su teme top-teme u svim medijima i zanimaju sve širi krug čitatelja, što budi nadu da će se i izdavači više orijentirati na kvalitetu poslovnog novinarstva’, rekla je Liderova novinarka Matilda Bačelić.

Da to ne rade uzalud, i ove je godine, pete zaredom, pokazala dodjela Liderove nagrade ‘Hrvoje Mateljić’. Najbolje novinarske radove iz gospodarstva u prošloj godini imali su Matilda Bačelić iz Lidera, Vlatko Grgurić s HRT-a i Domagoj Mikić s Nove TV.

U konkurenciji sedmero kandidata iz pet redakcija Matilda Bačelić treća je žena u nizu koja je odnijela nagradu u kategoriji najboljih radova objavljenih u tiskanim medijima. Prisjetila se kolege čije ime nosi nagrada.

Ovo je profesionalno priznanje, ali i uspomena na Hrvoja koji je bio divan kolega i velik stručnjak – rekla je Bačelić koja smatra da su gospodarski novinari, s jedne strane, vrsta koja izumire jer mediji, pogotovo tiskani i specijalizirani, sve teže žive. S druge strane, potreba za gospodarskim vijestima i analizama sve je veća.

• U krizi ekonomsko su teme top-teme u svim medijima i zanimaju sve širi krug čitatelja, što budi nadu da će se i izdavači više orijentirati na kvalitetu poslovnog novinarstva. Ono je samo po sebi zahtjevnije i obraća se stručnijoj publici. Iako je to u ovoj situaciji teško očekivati, ulaganja u novinare i njihovo znanje neizbježna su za one koji se žele istaknuti kvalitetom i relevantnošću – naglasila je Bačelić.

Vlatko Grgurić, urednik emisije ‘Plodovi zemlje’ na HTV-u, dobitnik u kategoriji najboljega novinarskog rada emitiranog u elektroničkim medijima, složio se s time da je nužna specijalizacija u novinarstvu:

• Pravi su primjer za to novinari koji nerijetko o temi znaju više od samih ministara – rekao je Grgurić koji je nagradu dobio u konkurenciji sedmero kandidata iz četiriju redakcija za prilog o pomutnji koju je na hrvatske tržnice unijela fiskalizacija na dan ulaska u Europsku uniju.

Da je i rad mladih novinara pod povećalom struke, potvrđuje nagradu u kategoriji najboljega novinarskog rada u gospodarstvu za novinare do 29 godina. Dodijeljena je Domagoju Mikiću s Nove TV za seriju priloga o austrijskim štedno-kreditnim zadrugama.

• Nagrada je priznanje i poticaj za dalje – rekao je Mikić najavivši nove priče o četiri tisuće hrvatskih građana, većinom umirovljenika, kojima prijeti deložacija zbog kredita koji su im unatoč niskim primanjima odobravani i koje sada ne mogu vraćati.

• Prosječni kredit bio je od 30.000 do 150.000 eura, a najveći je odobren na čak 1,3 milijuna eura. Kada dužnici više ne mogu vraćati pozajmice, ljudi bi ostajali bez imovine koje bi odvjetnici banača prodavali preko svojih tvrtki za trgovinu nekretninama – objašnjava Mikić.

Dodjeli nagrade u ponedjeljak na Veleučilištu Vern’ u Zagrebu prethodila je živahna rasprava o nužnosti specijalizacije u struci.

Je li edukacija u kriznim vremenima moguća, mogu li si to izdavači priuštiti i ima li uopće potrebe za tim, pitanja su koja je sudionicama okruglog stola postavio Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović, i sâm priznavši kako je u četvrtdeset godina karijere većinom učio radeći.

• Sektorski novinar preduvjet je za opstanak – istaknuo je direktor sadržaja Večernjeg lista Dražen Klarić rekavši da je novinarstvo zanat, a novinari specijalisti od samih specijalista razlikuju se po tome što su čitki jer priču stavlja u kontekst.

• Kao čitatelj mogu reći da takve tekstove ne dobivam u svim medijima i što više znam, to više vidim da novinar ne zna neke stvari – rekao je Liderov suvlasnik Danko Sučević.

S njim se nije složio predsjednik Uprave Munje Ivan Miloloža koji tvrdi da Hrvatskoj ne nedostaje kvalitetnih novinara.

• Za dobar članak potrebni su opća kultura i predznanje jer su rijetki u stanju napisati tekst i otpjevati pjesmu – istaknuo je Miloloža, a o važnosti edukacije posvjedočila je Liderova ‘energetičarka’ Jasmina Trstenjak, polaznica poslijediplomskog studija Ekonomija energetskog sektora u Rijeci.

• Na predavanjima sam dobila nove informacije, shvatila pozadinu, uspostavila nove kontakte – rekla je Trstenjak, naglasivši da se itekako isplati ulagati u specijalizaciju iako to radni ritam katkad ne dopušta. Raspravu je zaokružio Darko Horvatić s HRT-a istaknuvši da bez specijalizacije nema ozbiljnog novinarstva.

• Pomalo je umjetno dijeliti novinare na one ‘opće prakse’ i specijalizante jer se novinar tijekom godina usmjerava prema vlastitim sklonostima i iz općeg prerasta u sektorskoga – zaokružio je raspravu Horvatić.

I ove je godine partner Liderova projekta ‘Hrvoje Mateljić’ bio Japan Tobacco International.

• Ovim nagradama odajemo priznanje profesiji koja simbolizira entuzijazam i predanost poslu, a samo takvi pojedinci mogu pridonijeti oporavku i razvoju gospodarstva – rekao je direktor Japan Tobacco Internationala za hrvatsko tržište Siniša Trbojević, dodavši kako su pobjednički radovi rezultat rada za opće dobro, što je baza slobodnog društva.

Lider je ovu nagradu utemeljio u znak sjećanja na prerano preminuloga mladog kolegu Hrvoja Matejlića (1974. – 2008.). Njome se želi sačuvati uspomena na Hrvoja, ali i odati priznanje kolegama i kolegicama koji ustraju na visokokvalitetnom i analitičkom novinarstvu. Na tome je ustrajao i Hrvoje koji je u dvanaest godina karijere pratio sektor telekomunikacija, spajanja i preuzimanja te makroekonomije. Bio je jedan od najboljih i najtemeljitijih ekonomskih novinara, izrazito cijenjen i omiljen u novinarskoj zajednici. Nagrada koja se dosad dodjeljivala samo za najbolje novinske priloge o gospodarstvu objavljene u tiskanom ili digitalnome mediju prošle se godine proširila na dvije nove kategorije – elektroničke medije i radove mladih novinara.