Europa i veliki svijet zadovoljni su – prijevremeni izbori na Kosovu prošli su mirno, a prvi put u životu mlade države glasovali su i njezini srpski stanovnici. Nezaposlenost je između 35 i 40 posto, a ispod granice siromaštva 50-ak je posto stanovništva. Rast od 2,5 posto i ne znači mnogo jer počelo se gotovo od nule.
Ono što, pak, nije bilo posebno iznenađujuće pobjeda je aktualnog premijera Hashima Thačija i njegove Demokratske partije Kosova, koja je dobila 31 posto glasova uz izlaznost od oko 43 posto, manje nego na prethodnim izborima. Posebno je pritom zanimljiv veći broj građana s pravom glasa (1,782.454) od ukupnog broja stanovnika prema popisu iz 2011. godine.
Vladajuća stranka ipak nije dobila dovoljno glasova za kreiranje većine u parlamentu, zbog čega će postizborna matematika biti izazov. Drugoplasirani Demokratski savez Kosova na čelu s nekadašnjim gradonačelnikom Prištine Isom Mustafom osvojio je 26 posto glasova i mogao bi biti potrebni koalicijski partner većinskom DPK-u, ali s obzirom na politička razilaženja i antisrpski pogled DSK-a, takva će većina vjerojatno biti klimava.
Mustafina stranka se, primjerice, protiv postojećem sustavu koji srpskoj manjini jamči deset mandata (od ukupno 120) u kosovskom parlamentu. U tom smislu ni sljedeća stranka na listi, Samoopredjeljenje nije najstariji potencijalni partner Thačiju, koji zbog međunarodne zajednice i radi mira u kući mora voditi računa o srpskoj manjini. Stranka pod vodstvom Albina Kurtija dobila je 13,5 posto glasova na ime jasno nacionalistički koncipirane platforme i odbijanja mogućnosti ulaska Srba u vladu.
Situacija je nešto bolja s Alijansom za budućnost Kosova (AAK), s kojom Thači navodno već ima određeno ‘razumijevanje’, koja je osvojila 9,6 posto, ali mu to ne donosi potrebnu većinu u parlamentu. Bivši zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova i šef stranke Ramush Haradinaj tijekom pregovora sa Srbima navodno je zastupao pomirljiviju liniju i dopuštio da glasački listići za lokalne izbore održane prošle godine nemaju grb Kosova. Posljednja mogućnost je Inicijativa za Kosovo, stranka nastala raskolom u DPK-u zbog, kako su osnivači Fatmir Limaj i Jakup Krasniqi smatrali, pretolerantne politike Thačijeve stranke prema Srbima. Inicijativa je jedva prebacila izborni prag i mogla bi ući u kombinaciju s DPK-om i AAK-om, ali imajući u vidu njen ‘odbijegli’ karakter to bi možda zahtijevalo previše gutanja ponosa s obje strane.
Najizglednija varijanta je, prema trenutačnim spekulacijama, dogovor dviju najjačih stranaka, ali uz određeno odugovlačenje kako bi se zauzele bolje pregovaračke pozicije, a u onom nategnutom scenariju postoji mogućnost približavanja stranki s antisrpskom platformom, Samopredsjedljenja i DSK-a. Kad je riječ o slonu, Srbi sa svojim strankama nisu uspjeli prebaciti cenzus od pet posto koji bi im osigurao dodatna mjesta u parlamentu, pa će tako Srpska lista imati devet, a Progresivna demokratska stranka jedno mjesto. Obje stranke osvojile su oko 50 tisuća glasova, s tim da je na posebno problematičnom sjeveru Kosova, pretežno srpskom, u izborima sudjelovalo više od 10 tisuća glasača. Relativno solidnom odazivu pomoglo je i stajalište službenog Beograda, koji je sunarodnjake pozvao da sudjeluju i glasaju na izborima.
