Mapa recesije Studenti snimili propale trgovine duž zagrebačke Ilice

Studenti novinarstva s Vern’a napravili su originalan prikaz recesije. Snimili su prazne poslovne prostore duž najduže zagrebačke ulice i otkrili tužnu sliku propadanja. Projekt je dostupan na web-stranici mapiranje.wordpress.hr.

Kako je recesija utjecala na žilu kućnicu Zagreba – Ilicu? Odgovor na to pitanje potrudili su se dati studenti Vern’a, koji su napravili interaktivnu kartu sa svim zatvorenima lokalima u najdužoj ulici u Zagrebu. U ekipi koja se uhvatila ukoštač s izradom te mape bili su Mila Mladineo, Barbara Žerić Mačela i Matej Matičević, pod mentorstvom Stanislava Bendera. Projekt koji su predstavili na dodjeli Liderove nagrade ‘Hrvoje Mateljić’ oduševio je prisutne i potvrdio da su našli sjajan način da prikažu učinke recesije.

Idea je potekla od profesora koji je predložio da mapiramo recesiju. U timu nas je bilo troje i kada dogovorili što ćemo raditi, projekt je bio gotov za tri tjedna. Trebali smo se uskladiti s fakultetskim obvezama, a kod slikanja prostora morali smo čekati da se steknu pravi uvjeti. Neke prostore morali smo obilaziti i više puta kako bismo dobili potpunu sliku – rekao nam je Matičević.

Cijeli projekt dostupan je na web-stranici mapiranje.wordpress.hr i na Google maps možete virtualno prošetati Ilicom i vidjeti koji su prostori slobodni želite li svoj biznis preseliti u žilu kućnicu grada.

• Upotrijebili smo proces mapiranja, odnosno vizualni prikaz teme ili događaja koji postaju lako razumljivi široj javnosti i daje joj jasan omjer veličina u realnom prostoru. Na mapi su jasno vidljivi gustoća i broj napuštenih poslovnih prostora, zbog čega jedan pogled na nju može nadoknaditi čitanje opširnog teksta o istoj temi – istaknula je Mladineo.

Mapiranje recesije zorno prikazuje izazove s kojima se suočava društvo već niz godina pogođeno krizom, kojoj se kraj još ne nazire. Mladi studenti Vern’a prikazali su recesiju fotografijom kao jednim od najmoćnijih medija danas. Kako su nam rekli, upravo se na tom primjeru pokazuje da fotografija govori više od tisuću riječi.

• Današnji mediji sve su više vizualni i pokušavaju što kraćim tekstovima doprijeti do čitatelja. Upravo su slike ili infografike najbolji način kako neku priču na efikasan način prenijeti čitatelju. Ovaj projekt bilo bi praktički nemoguće napraviti kao tekstualan pa je ovaj model infografike najbolji način da se prikaže pravo stanje stvari – objasnio je profesor Bender.

Što, dakle, prikazuje mapiranje? Prije svega prazne trgovine, a onda da su ti prazni prostori zbog nemogućnosti prodaje i iznajmljivanja u sve gorem stanju, zapušteni, prljavi, oblijepljeni plakatima. Što loše utječe na imidž grada kod investitora, ali i turista koji šeću Ilicom. I dok se otvaraju novi veliki šoping-centri, obrti i prostori u središtu grada zatvaraju se.

• Situacija je podjednako loša gotovo cijelim tokom Ilice. Jedini dio koji je dobro ispunjen je oko Trga, ali kada se prođe Frankopanska, sve je više zatvorenih prostora. Istina, u nekim su otvorene ‘prolazne’ trgovine kao što su otkupi zlata, ali je za vjerovati da će se ubrzo zatvoriti. Takva slika Ilice jasno upućuje na trenutačno prevelik ekonomski jaz – prostor do prostora, jedan uređen i moderan, a drugi se raspada i pretvara u ruinu. Možemo samo zaključiti da se, uza silne novogradnje i razvikane projekte, previše ulaže u stvaranje novog, a u postojeće i staro ne ulaže se ništa nego se prepušta raspadanju – smatra Žerić Mačela.

Studenti ističu da se svaki prostor može iskoristiti, samo da je za to potrebna incijativa.

Nakon što je projekt predstavljen javnosti na dodjeli Nagrade ‘Hrvoje Mateljić’, studenti su nastavili raditi na njegovom razvoju i usavršavanju. Osim osvježavanja na dvotjednoj ili mjesečnoj bazi cilj im je omogućiti svima da sudjeluju u njemu.

• Plan za razvoj projekta probno je dopuštanje javnosti uređivanja mape u nadi da se projekt proširi na, ako je moguće, cijeli grad. Javno akumuliranje sadržaja trend je koji se još uvijek razvija na svjetskoj razini, a u Hrvatskoj je u povojima. Uspijeli projekt zaživjeti na toj razini, otkrit će mnoge mogućnosti na hrvatskoj medijskoj sceni, koje će redefinirati način na koji mediji i publika komuniciraju – naglasio je Matej Maričević.

Izrada projekta nije donijela striktnu podjelu uloga u timu, već su u dogovoru i prema mogućnostima svi obavljali dio posla. No to nije projekt koji stoji, stanje se stalno mijenja, pa se od svibnja, kad je projekt predstavljen, do polovine lipnja karta promijenila. Riječ je o životu projektu koji se može uređivati svaki mjesec.

• Jedan je prostor zatvoren u tih mjesec dana i unijeli smo ga na mapu. Taj je projekt živi organizam koji se može osvježavati svakomjesečno jer smo svjedoci nastavka recesije. Ilica je prava slika Hrvatske i u njoj se može najbolje osjetiti koliko je recesija unazadila hrvatsko gospodarstvo – istaknuo je Maričević. Studenti su za kraj objasnili zašto su se odlučili na taj iznimno zahtjevni projekt te su ga uspjeli odlično realizirati.

• Projekt je nastao da se javnost osvijesti i digne na noge, da pojedinci počnu postupnu promjenu, kada mjerodavni ne uspijevaju, da se polako počne razmišljati o tim napuštenim prostorima i izvan vremena šetnjica i prolaza pored praznih prašnjavih izloga. Osim viših ciljeva koji su motivacija u realizaciji takvih projekata još jedan doprinos projekta ukazivanje je na mogućnosti koje imamo u prezentiranju sadržaja javnosti koristeći se besplatnim ili vrlo jeftinim alatima – zajedno su za kraj poručili studenti novinarstva na Vern’u.

• Da bismo prikazali fotografije na karti koristili smo se Google Mapsom i Picasom, besplatnim servisima. Google Maps servis je poznat i kao navigacijski sustav kojim se koriste pametni telefoni s operacijskim sustavom android, ali taj sustav otvara još niz mogućnosti, kao i mnogo sličnih API-ja koji se mogu iskoristiti za slične projekte – rekao je Maričević.