Koliko je problematičan hrvatski zdravstveni sustav, pokazao je i Europski zdravstveni potrošački indeks (EHCI), prema kojem je u 2013. godini među 34 zemlje Hrvatska zauzela 19 mjesto. Prema tom neovisnom istraživanju tvrtke Health Consumer Powerhouse (HCP) iz Švedske, u kojem su se ocjenjivali, primjerice, rezultati liječenja, odnos prema pacijentima, novi lijekovi, davanje mita ili prevencija, u laganom smo padu prema godini prije. Novi ministar zdravlja Siniša Varga već je održao sastanke s udrugama pacijenata, zdravstvenim komorama i sindikatima u zdravstvu kako bi otkrio najveće probleme. Jedan su od najproblematičnijih, naravno, liste čekanja. Istaknuo je da slijedi naporan rad na više fronti i da vjeruje kako će europski zdravstveni potrošački indeks pokazati napredovanje hrvatskog zdravstva nabolje. Pomak će se dogoditi nakon što Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) potkraj godine izide iz državne riznice i nakon što se dogode promjene u projektu masterplana bolnica kako bi se uskladili raspoloživ novac i stvarni troškovi.
Liste čekanja za pregledne i dijagnostiku te dugovi zdravstvenih ustanova za njega su srž teškoća hrvatskoga zdravstvenog sustava. Liste će se skratiti prestankom avansnog plaćanja bolnicama i uvođenjem plaćanja nakon izvršene usluge. Dugova do kraja iduće godine ne bi smjelo biti jer se sanacijom HZZO-a i zdravstvenih ustanova planira podmiriti 3,6 milijuna kuna duga.
- Borit će se da se sva sredstva koja Zakonom o obveznome zdravstvenom osiguranju pripadaju HZZO-u budu na njegovu računu. Tako će moći samostalno upravljati novcem namijenjenim zdravstvu i povećati dostupnost zdravstvenih usluga svim svojim osiguranicima. Na prevenciji smo mnogo učinili uvođenjem novog modela ugovaranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, rezultati se već vide. Inače, dosta je bilo sanacija. Zdravstvo je u dvadeset godina sanirano dvadeset puta, toga više neće biti. Cilj je održivo zdravstvo koje ne stvara dugove, plaćanje u zakonskim rokovima, realne cijene usluga u zdravstvu, zadržavanje svih prava osiguranika i zadržavanje svih bolnica. Sustav neće krahirati. Hrvatsko zdravstvo nije toliko loše koliko se doživljava i hrvatskim je građanima javno zdravstvo i liječenje na teret obveznoga zdravstvenog osiguranja još znatno dostupnije nego pacijentima u mnogim ekonomski razvijenijim zemljama. HZZO je mnogo napravio u posljednje dvije godine, koliko sam bilo na njegovu čelu, ponajprije u informatizaciji. Tim koji će ga voditi nastavit će projekte koje smo zajedno počeli i od mene kao ministra zdravlja za to će imati punu potporu – naglasio je Varga.
Novi ministar zagovara Bismarckov model upravljanja sustavom, prema kojem bi HZZO trebala zanimati ponuda zdravstvenih ustanova, njezino izvršenje i pravodobno plaćanje usluga koje se izvrši u roku. Pitanje je, dodao je Varga, je li taj model koji imamo od 1945. i dalje dobar put. Otkako je HZZO ušao u riznicu, gurnut je prema Beveridgeovu sustavu, ali na pogrešan i nefunkcionalan način, smatra, jer u njemu je osnovna tijesna povezanost s upravama bolnica i zaposlenicima. To znači da je ravnatelj ZZO-a bilo gdje, u Engleskoj, Švedskoj ili Italiji, ujedno direktor tih bolnica i izravno upravlja zdravstvenom skrbi; u tom se slučaju cijeli sustav financira porezima, objašnjava, ali pritom nitko nije u riznici. Varga je i dalje za Bismarckov model jer su sve studije, uključujući HCP-ovu, pokazale veliku razliku u kvaliteti skrbi u korist Bismarckova modela.
- Održiv zdravstveni sustav u Hrvatskoj nije moguć bez strukturalnih promjena i sustavnog rješavanja brojnih problema. Jedan od njih zasigurno je i u činjenici da tek 35 posto ukupnog broja osiguranika plaća doprinose za zdravstvo jer je od 4,3 milijuna osiguranika tek oko 1,5 milijuna zaposleno. Nepovoljna gospodarska situacija, porast nezaposlenosti i sve starije stanovništvo uvelike utječu na smanjenje prihoda od doprinosa te dodatno opterećuju sustav, koji tek 16 posto potrošnje u zdravstvu osigurava iz privatnih izvora – rekli su u Plivi.
Uspoređujući zadnje rezultate EHCI-ja s onima iz 2012. uočavaju da je Hrvatska ostala na jednakoj broju bodova – 656 od najviše 1000, ali je ubrzani napredak drugih europskih zemalja uzrokovao blagi pad u ukupnom poretku. Hrvatska za zdravstvo izdvaja 8,6 posto BDP-a, navode, te pripada skupini zemalja s iznadprosječnom potrošnjom s obzirom na to da je prosjek Europske unije na oko osam posto BDP-a. Izdvajanje za zdravstvo u BDP-u stagnira od 2008. i niže je od prosjeka najrazvijenijih europskih zemalja, pa ih osobito zabrinjava da je udio izdataka za prevenciju u Hrvatskoj višestruko manji od europskog prosjeka. Dugoročni problem nelikvidnosti i produženih dana naplate kao i stalan pritisak na cijene lijekova, doveo je, procjenjuju u Plivi, do toga da su se opterećenje i uštede u najvećem dijelu prebacili na domaće proizvođače i privatni sektor, koji je podnio najveći teret. U proteklo dvije godine, upozoravaju, proizvođači lijekova u Hrvatskoj pridonijeli su uštedama s više od 300 milijuna kuna, što je gotovo 60 posto ukupnih ušteda na lijekovima.
