Home / Ostalo / POUKE LIBERALIZACIJE Naftaši sad i zbog seoskih V zabava dižu cijene goriva

POUKE LIBERALIZACIJE Naftaši sad i zbog seoskih V zabava dižu cijene goriva

Eurosuper je u 19 tjedana poskupio 8,3 posto, a dizel 6,5 posto. Može se očekivati daljnji rast cijena – zbog globalnih trendova, ali i turističke sezone i ostalih lokalnih faktora. A država više i ne prati koliko su liberalizirane cijene više od dosadašnjih, kad je propisivala maksimum.

Janko je godinama poslovao na benzinskoj postaji. Središnjica u Zagrebu je danput na tjedan javi koja je osnovna cijena litre goriva, ali Janko zna da se sutra u njegovu mjestu održava motorijada i očekuje se nekoliko stotina motorista. Budući da se ne mora držati preporuke, odluči povisiti cijenu za deset lipa po litri jer u blizini nema druge postaje na kojoj bi motoristi točili gorivo. Nakon odlaska motorista vrati cijene na razinu preporučenu iz središnjice.

U toj se, recimo imaginarnoj, priči jasno vidi kako u stvarnom životu funkcionira liberalizacija tržišta naftnih derivata u Hrvatskoj, koja je dovela do toga da je benzin od 19. veljače poskupio 8,3 posto, a dizel 6,5 posto. I može se očekivati da će gorivo biti još skuplje.

  • Htjeli smo tržište, dobili smo ga. Liberalizacija tržišta naftnih derivata bila je jedini izbor. Ona je dovela do tržišne utakmice koja se temelji na tržišnim cijenama. Onaj tko ima bolje izvore nabave, koji ima bliže rafinerije, taj će imati prednost i konkurentnije cijene – objašnjava naftni konzultant Davor Štern.

U Hrvatskoj je, naime, sredinom veljače stupio na snagu novi Zakon o tržištu nafta i naftnih derivata, koji je omogućio da svaka benzinjska postaja određuje svoje cijene. Do tada su cijene goriva određivale vlasti. Ministarstvo gospodarstva tvrdi da je to radila Hrvatska energetska regulatorna agencija (Hera), a Hera tvrdi da je to radilo Ministarstvo. Bilo kako bilo, država je do sredine veljače određivala cijene goriva, a novim zakonom država jedino što može jest staviti veto na cijene na 90 dana ako se dogodi veliki poremećaj. Poremećaj takvog tipa još uvijek se nije dogodio, ali cijena jedne litre Eurosupera 95 u posljednja je četiri mjeseca skočila za čak 85 lipa, a litre Eurodizela skočila je čak 63 lipa. To znači da vozač koji troši 50 litara benzina na mjesec sada za istu količinu goriva daje 42,5 kuna više, a za 50 litara Eurodizela 31,5 kuna više.

  • Gorivo je u Hrvatskoj skupo ponajprije zbog državnih nameta. Oko 60 posto cijene jedne litre Eurosupera 95 otpada na različite vrste nameta ‘javno’ interesa (naknade, trošarine i slično), a na isto otpada 55 posto cijene jedne litre Eurodizela – objašnjava naftni stručnjak Igor Dekanić.

Benzinske postaje mogu mijenjati cijene svakih sat vremena ako žele. Srećom, cijene se zasad mijenjaju u prosjeku jednom na tjedan. Ipak, nastao je kaos. Kada je Ministarstvo gospodarstva određivalo maksimalne cijene naftnih derivata svaka dva tjedna, građani su dan prije znali koliko će gorivo poskupiti ili pojeftiniti. Danas se cijene mogu saznati samo na benzinjskoj postaji ili na specijaliziranim portalima kao što je cijenegoriva.info, koji prati osnovne cijene naftnih derivata.

  • Nismo bili blagonakloni prema liberalizaciji tržišta. Prilikom pisanja i donošenja zakona uvjeravali su nas da će se nakon liberalizacije paziti na tržište i na to što će se dogoditi s cijenama. Cijene nisu pale, niti su stagnirale. Rasle su, što je izravni udar na građane. Na udaru su i prijevoznici, koji će sigurno kad-tad povisiti cijene svojih usluga – kaže sindikalist Krešimir Sever.

Naime, prijevoznici je liberalizacija tržišta pojela zaradu. Kažu da je do 2009. godine trošak goriva iznosio oko 25 posto cijene prijevoza, a to je sada 45 posto. No prijevoznici bi mogli plaćati i niže cijene goriva da država to omogući. Predsjednik Uprave RALU logistike Zvonimir Šćurec kaže da, budući da se bave međunarodnim transportom, samo dio goriva kupuju u domaćim zemljama, pa se primjerice u Hrvatskoj kupuje 70 posto goriva za kamione koji su iz Hrvatske.

  • Sve zemlje u okruženju (Slovenija, Mađarska, Srbija…), kao i ostatak EU, imaju nacionalnu politiku poticanja transporta na način da se dio trošarina na gorivo (najčešće sve preko 330 €/1000 litara) vraća prijevoznicima. To nažalost nije slučaj u Hrvatskoj, a za pretpostaviti je da bi prijevoznici, u slučaju da takva.

Hoće li građani u Hrvatskoj plaćati jeftinije gorivo zbog liberalizacije tržišta? Neće.

Hoće li građani znati koliko točno stoji litra benzina na svakoj postaji? Neće.

Hoće li država učiniti nešto u vezi s time? Vrlo vjerojatno neće.