Todorić s Mercatorom dobio i uteg Gučićeviih nekretnina

Prema ugovoru o dugoročnom najmu Getroovih prodajnih centara, Mercator-H tvrtki Vjekoslava Gucića plaća sedamdesetak milijuna kuna na godinu. Preuzimanjem Mercatora tu je ugovornu obvezu, koja je, navodno, tako složena da se ne da razvrgnuti, na sebe preuzeo Agrokor.

Za njega vrlo povoljan ugovor s Mercatorom-H sklopio je upravo kad je na čelo te tvrtke iz Gucićevih direktorske ekipi u Getrou došao Hrvoje Štorga. Odustajanje od ugovora koji ima bilo bi nerazumno ako to ne mora učiniti.

Dobar ugovor zlata vrijedi. A ako je dobar i neraskidiv, vrijedi još više. Upravo je takav ugovor koji je prije malo više od četiri godine Vjekoslav Gucić sklopio s kompanijom Mercator-H. Da je dobar za Gucića, to se lako može vidjeti iz podataka o poslovanju njegove tvrtke GET Nekretnine dostupnih na portalu Poslovna.hr. Da je neraskidiv, to je, doduše, malo teže provjeriti, ali Mercatorov visoko-pozicionirani zaposlenik uvjerava nas da je upravo takav. I da je zato uteg u Hrvatskoj koji Todorić Agrokor dobiva preuzimanjem Mercatora.

Kako će se to razriješiti, može se samo pretpostaviti. Svi uključeni u priču, od Gucića do Agrokora, jednostavno su se ogušili na Liderove upite i u vezi s tim proglasili ‘silenzio stampa’. To je popularno u posljednje vrijeme. Jedino što je naprave nogometnički nitičko ne ostaje bez – novca. A u ovoj priči netko će ostati bez 70-ak milijuna kuna na godinu. Ali Gucić ili Todorić. Nakon što je godinama vrluđao u konceptu svoga trgovačkog lanca Getro, gubio tržišne udjele i još više prihode, Vjekoslav Gucić pronašao je najefikasnije rješenje za izvlačenje iz maloprodaje i gubitaka. U veljači 2010. prodao je Mercatoru-H brend Getro i njegovo poslovanje, a za držao je njegove nekretnine. Naglašalo se da je za Getroov brend i poslovanje tražio sto milijuna eura, ali da mu je Mercator-H za to platio sedamdeset milijuna. No taj je iznos odavno isplaćen i Agrokor nema ništa s tim. Agrokorov je problem što su Gucić i Mercator-H istodobno potpisali ugovor o dugoročnom poslovanju najmu 16 Getroovih funkcionalnih trgovačkih centara diljem Hrvatske i pripadajućih poslovnih objekata na ukupnoj površini većoj od 110 tisuća četvornih metara. Prema tom ugovoru Mercator-H svakog mjeseca plaća tvrtki GET Nekretnine 6,8 milijuna kuna najamnine, i to za objekte koji Mercatoru redom svaki za sebe stvaraju gubitak!

Nedvojbeno je da je preuzimanje Getroova poslovanja za Mercator-H bio jednako loš potez kao što je za Gucića bio dobar. Bila je riječ o dvama lancima s potpuno različitim poslovnim konceptima; povezivala ih je jedino česta blizina prodajnih objekata i još više to što je cijeli posao zaključen dok je na čelu Mercatora-H bio Hrvoje Štorga, koji je prije bio u Gucićevoj direktorskoj ekipi u Getrou. Iako je Štorga, očito, uvjerio središnjicu u Ljubljani kako će preuzimanje Getroa slovenskom lancu u Hrvatskoj povećati tržišni udjel na osam do devet posto, to se nikad nije ostvarilo. U godini preuzimanja Mercator-H povećao je prihode s 2,3 na tri milijarde kuna, ali u istoj godini već je počeo plaćati danak lošim ugovorima s Gucićem. Gucić su naglo počeli rasti, s prihvatljivih 27 milijuna kuna u 2009. na 64 milijuna kuna u prvoj godini preuzimanja. Gubitak je kulminirao u 2012., kad je iznosio 465 milijuna kuna, a lani je Mercator-H godinu završio s 2,6 milijardi kuna prihoda i 200 milijuna kuna gubitka. U tom gubitku trošak plaćanja najamnine Guciću nemala je stavka.

U svakom slučaju, ta je stavka previsoko opterećenje poslovanja Mercatora-H da bi Agrokor tek tako, olako, prešao preko nje u konsolidaciji Mercatorova poslovanja i njegova spajanja s Konzumom. Profinitne su marže u maloprodaji vrlo, vrlo niske (Konzum je lani na gotovo 13,5 milijardi kuna prihoda imao samo 170 milijuna kuna dobiti) i nitko si razumna u toj djelatnosti ne može priuštiti trošak najamnine od sedamdesetak milijuna kuna na godinu za objekte koje se ne zarađuju. A Todorić je svakako razumnan čovjek. No razumnim se pokazao i Gucić, kojemu bi bilo kakvo odustajanje od ugovora koje ima s Mercatorom-H bilo nerazumno ako to ne mora učiniti. A, navodno, to uopće ne mora jer je taj ugovor takav da je, opet navodno, gotovo neraskidiv. Potvrda ovih navoda jest i to da ga i nakon Štorina odlaska iz Mercatora nitko nije raskinuo iako se vrlo brzo pokazalo da je štetan za njih.

Zaključak je da će Todorić, odnosno Agrokor, morati pronaći rješenje kojim će legalno, bez pravnih posljedica, zaobiti Gucićev ugovor.

Ako će imati mnogo sreće, Agrokor će pronaći interesente koji bi Gucićev objekte pristali uzeti u podnajmu. U skladu s uvjetima odobrenjem koncentracije Koncerna Agrokor i Poslovnog sistema Mercator kojim je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, među ostalim, naložila Agrokoru da u roku od šest mjeseci od dana preuzimanja kontrole nad Mercatorom mora dezinvestirati 96 prodavničkih objekata, Agrokor je na taj popis uvrstio 11 od 16 objekata koje je Mercator unajmio od Gucića. Riječ je o trima velikim objektima u Zagrebu, jednom u Sesvetama (u sklopu kojega je, uzgred, i sjedište Gucićevih tvrtki GET Nekretnine i sjedište tvrtke Mercator-H), te jednom u Varaždinu, Sisku, Rijeci, Karlovcu, Umagu, Dubrovniku i Bjelovaru. Dezinvestiranje, prema tumačenju AZTN-a, podrazumijeva prodaju, raskid ugovora o zakupu ili davanje prodajnih mjesta u dugoročni zakup (na najmanje deset godina, bez mogućnosti prijevremenog otkazivanja). Dezinvestirana prodajna mjesta Agrokor ne može ponovno otkupiti ili uzeti u zakup prije isteka roka od pet godina od dana dezinvestiranja. Agrokor tih 11 objekata ne može prodati jer nisu njegovi. Ne može raskinuti ugovor o zakupu jer to Gucić ne želi. Dakle, može ih dati samo u dugoročan zakup, odnosno podnajmu. Pitanje je – komu i po kojoj cijeni? Ne treba, naime, zaboraviti da je i sâm Mercator-H taj svoj problem pokušao tako riješiti, ali u tome je djelomice uspio. Prije godinu dana dio prostorija u Getroovim prodajnim centrima u Novom Zagrebu i Sesvetama iznajmljen je trgovini Jysk i Pevecu. Pevec, odnosno njegov predsjednik Uprave Darko Šket, jedini je još malo zainteresiran za uzimanje u najam još malo prostora u objektu u Rijeci, ali navjestio je da će s tim najprije pričekati da bude završena Agrokorova akvizicija Mercatora. Šket je to izjavio prije nego što je AZTN naložio da ‘prodaju ili zakup Agrokor mora ponuditi po razumnoj cijeni. To je cijena koja se ne smatra bagatelnom, odnosno ne upućuje na osnovanu sumiju na sklapanje štetnog ugovora u smislu odredaba Kaznenog zakona’.

Agrokor Gucićevih nekretnina može i prenajmiti u drugu djelatnost, ali to, prema AZTN-ovu uvjetnom odobrenju, može učiniti tek za četiri godine, a za to vrijeme opet mora plaćati najamninu Guciću. AZTN kaže da će prodajna mjesta koja ne uspije dezinvestirati u roku od šest mjeseci od preuzimanja kontrole nad Mercatorom Agrokor ponuditi na prodaju ili davanje u zakup objavom javnog oglasa, a oglas će ponuđavati svakih šest mjeseci u iduće tri godine. U slučaju objektivne nemogućnosti davanja objekata u zakup Agrokor je dopušteno da u tri mjeseca nakon isteka roka za dezinvestiranje prenajmi prodajna mjesta.

Krajnja mjera koju mu dopušta AZTN jest da sva prodajna mjesta koja nisu prodana, dana u zakup ili prenajmijenjena za drugu djelatnost mora zatvoriti u roku od mjesec dana od isteka roka za promjenu namjene i ne smije ih ponovno otvoriti prije isteka roka od pet godina. Ali ni ta mjera ne spašava od plaćanja Guciću 70 milijuna kuna godišnje najamnine. Od toga neželjenog troška Todorića može spasiti jedino to da Agrokor angažira pravni stručnjaka boljeg od onoga kojeg je angažirao Vjeko Gucić kad je sastavljao ugovore o dugoročnom najmu svojih prodajnih centara Mercatoru. Ako takav negdje postoji, Todorić će ga sigurno naći.