Herakov novi salto mortale

Ovih dana u završnoj fazi propast najdugevečnije i najveće financijske opsjene u Hrvatskoj. Za razliku od pomame za financijskim inženjeringom s početka devedesetih, koja je došla iz (polu)svijeta i imala ipak samo prešutnu potporu državnih struktura, ova piramida rasla je većinom na poslovanju s državom i državnim tvrtkama. Riječ je, naravno, o Royalu. Uz tu tvrtku bankrotira i cijeli sustav dokupljanja radnog staža, kojim se većinom koristila država. Upravo dokupom staža državni se aparat nakon demokratskih promjena rješavao cijele vojske službenika u koje nije imao povjerenja da bi ih mogao zamijeniti svojim stranačkim i ‘rodjačkim’ pouzdanicima. Tim institutom koristilo se i mnogo državnih tvrtki, pa i dio privatnih u amortiziranju rješavanja viška zaposlenih. Pa sad kad se većina tvrtki rješila svojih viškova, neće valjda više biti prijek po trebe za dokupom staža. Uzalud sad Ivo Bulaš iz Royala za propast tvrtke optužuje upravo državu, odnosno Hanfu koja je upozoravala na financijsku krhko te piramide.

Političar Ivan Herak, koji je bio i u zatvoru pa je sudski rehabilitiran, u posljednje je vrijeme jako aktivan u javnosti. Ovih je dana čak bio izgledan (?) kandidat za oslobodeno ‘Skansijevo’ mjesto pomoćnika ministra za sport u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Međutim, iz Herakove najnovije izjave – da je Ministarstvo turizma ‘na autopilotu’ i u rasulu otkad njime upravljaju IDS-ovi ministri Veljko Ostojić i Darko Lorencin – jasno se može iščitati da je tomu političkom konvertitu propao željeni politički angažman. A kad je riječ o kvalifikaciji o turističkom rasulu, ona se nastavlja na prošlotjednu izjavu turističkoga stručnjaka Miroslava Dragičevića u intervjuu Lideru: ‘Ivana Šoljan nije prošla u Hrvatskoj turističkoj zajednici jer je jača od svih ministara turizma.’ Dakle, i od Ostojića i od Lorencina. Ali i od Matešina ministra turizma Heraka…

Napokon je proradila nova metla u Gospodarskoj komori. Luka Burilović potpisuje 152 otkaza smanjujući broj zaposlenih u HGK za gotovo 25 posto; uz to skresan je broj direktorskih pozicija sa 17 na osam. Iako to nije bila namjera vladajućih, u HGK-ovu je slučaju na djelu svojevrsna kozmička pravda. HDZ-ovac Burilović svojevrsni je stečajni upravitelj komorske bahatosti i rastrošnosti koja je vladala na zagrebačkom Rooseveltovu trgu i u podružnicama diljem Hrvatske u režiji i uz blagoslov te stranke.

Nema više badava ni po ‘auto-bahnu’, ali ni po ostalim cestama. Njemačka, naime, od 2016. uvodi vinjete, ali samo za strance. Da se Hrvatska odlučila na takav potez, odmah bi dobila packe iz Bruxellesa o diskriminaciji, neravnomjernom tretmanu građana EU. No Nijemci su veći od nas, pa im se ne smije ozbiljnije prigovoriti. A i dovoljno su pametni: i domaći će formalno plaćati cestarinu, ali će im za taj iznos biti smanjen porez na motorna vozila. A taj je porez, tvrde u Berlinu, u isključivoj ingerenciji države. Ako ništa drugo, eto dobrog putokaza domaćim činovnicima.

Neke stvari ne mogu se predviđeti, a slučajnost katkad može izazvati pravu lavinu. Tako je ovaj broj Lidera u pravom smislu riječi ‘milerovski’. U Lideru predstavljamo novog šefa RBA Hrvatska Michaela Georga Müllera. A imamo i razgovor s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Svenom Müllerom. Prema logici jedan je slučaj, dva koincidencija, a tri tendencija, milerovsku tendenciju pronašli smo u Alekseju Milleru, šefu Gazproma, koji je jedan od aktera naše aktualne energetske priče. I to nije sve! Ovog smo tjedna dobili i agenciju ponudu za razgovor s direktorom u Rolls-Royceu koji se zove, sad već pogađate – Torsten Müller-Ötvös. A u milerovskoj inflaciji ne treba zaboraviti ni Thomasa Müllera, jednog od kandidata za najboljeg nogometaša Svjetskog prvenstva koji je predvodio Njemačku u demontaži prenapuhanoj Brazila.

Zagreb je najkonkurentniji dio Hrvatske u istraživanju koje je provelo Nacionalno vijeće za konkurentnost, no mnoge se kompanije zbog manjih troškova sele u manje konkurentan zagrebački prsten. Zagreb odavno pod svoje računa uspješne pogone koji su u Zagrebačkoj županiji, što je pokazala i njegova publikacija za privlačenje investicija. Velika Gorica, Zaprešić i mnogi drugi gradovi gotovo su se spojili sa Zagrebom. Istraživanje konkurentnosti uzima u obzir i zdravstveni i obrazovni sustav te mnoge druge stvari kojima se stanovnici Zagrebačke županije koriste u Zagrebu. Možda je vrijeme da se te dvije lokalne jedinice ujedine. Pa i administrativno…

Na dan izlaska ovog Lidera navršila se neopravdano zaemarena godišnjica. Tog je dana, naime, premijer izletio sa sjednice Vlade kako bi zaustavio poplavu u svom stanu. Tog se događaja nespretno prisjetio on sâm ‘tješči’ ovih dana poplavljene u Rajevu Selu. Zna on kako je njima, i njemu je pukla cijev u stanu… Toga se prisjećamo ponajprije zbog tadašnjega komentara u Jutarnjem u kojemu su se opravdavale interventne mjere koje je premijer proveo u svojoj poplavi, koju je uspješno zaustavio. Ali! ‘Kad se dogodi krizna situacija u državi… šef Vlade ne skače na noge, ne pokreće nikakve izvanredne mjere, ne traži gdje se zavrće glavni ventil, ne pokušava zaustaviti poplavu.’ Tom zaključku Jelene Lovrić ni danas se nema što dodati.

povećana je lani poljoprivredna proizvodnja. Biljna je porasla za čak 17,5 posto, ali stočna je pala za 9,4 posto. Ribara više zabilježeno je lani na Jadranu. U floti imaju 70 plovila više, ali i devet brodova (dužih od 12 metara) manje. Smanjen je u svibnju realni promet od trgovine na malo (na godinu). Sami trgovci zabilježili su minus od čak 4,6 posto. Milijardi kuna bio je vanjskotrgovinski deficit u travnju. Unatoč rastu izvoza od lanjskog lipnja nije bilo većeg minusa.