Koliko je poznato, dosad od EBRD-a nitko u Hrvatskoj još nije dobio kredit po cijeni manjoj od tri posto, po kojoj je, neslužbeno, odobren Podravci.
Iako Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) skriva podatke o kamatnim stopama kao zmija noge, tu i tamo procure uvjeti prema kojima kreditira domaće tvrtke. Zadnji veliki posao koji je EBRD odradio u Hrvatskoj kreditiranje je Podravke sa 73,4 milijuna eura. EBRD će u kreditu Podravci kao aranžer sindikata banaka sudjelovati s 30 milijuna eura vlastitih sredstava, a 43,4 milijuna eura doći će od ostalih banaka u sindikatu – Erste Group Banka, Raiffeisen Bank Internationala i Unicredit Banka Austria. Rok otplate kredita je pet godina, s time da je 75 posto kredita amortizirajući dio s ravnomjernim kvartalnim otplatama glavnice, počevši od 16. studenoga ove godine.
U posljednje tri godine EBRD je u Hrvatskoj kreditirao dvadesetak projekata s ukupnim iznosom od 675 milijuna kuna. Glavnina tog iznosa ipak otpada na kredit od 307 milijuna eura, koji je potkraj 2012. godine dodijeljen Atlantic Grupi Emila Tedeschi. Prosječna kamatna stopa za taj kredit iznosila je čak 4,71 posto, pa ispada da je šef Podravke Zvonimir Mršić mnogo bolje tempirao trenutak za novo zaduženje, jer kamata na Podravkin kredit, kako je neslužbeno rečeno, iznosi nešto manje od tri posto. Oba su spomenuta kredita za istu namjenu – refinanciranje postojećih obveza i prolongiranje rokova otplate.
- U namjeri da ojačamo svoju konkurentnost na međunarodnom tržištu, ovaj će nam aranžman sigurno biti od velike pomoći. Definirani uvjeti prema kojima će aranžman biti realiziran pokazuju vjeru međunarodnih bankarskih institucija u rast i razvoj naše kompanije kao i ostvarenje vrlo ambicioznih ciljeva – izjavio je Mršić prilikom potpisivanja ugovora o kreditu početkom tjedna u Londonu. Sa strane kreditora, ugovor je potpisao Phil Bennet, prvi potpredsjednik EBRD-a.
Da je riječ o doista povoljnoj cijeni, govore prethodni primjeri EBRD-ova kreditiranja hrvatskih kompanija. Kredit za poticanje projekata energetske učinkovitosti odobren Zagrebačkoj banci potkraj prošle godine isplaćen je uz kamatu veću od pet posto, a Vlada je od EBRD-a posudila 150 milijuna eura, ali uz promjenjivu kamatnu stopu koja se računa prema kretanju Euribora te joj se dodaje EBRD-ova fiksna marža od jedan posto. Sličan zajam dobio je i riječki Vodovod, samo u znatno manjem iznosu (13 milijuna eura) i sa znatno većom kamatom, koja iznosi Euribor plus marža od 3,1 posto. Za niz drugih kredita domaćim tvrtkama u privatnom vlasništvu javno su objavljeni samo iznosi kredita, a kamate ostaju nepoznate. Uz Atlantic, Podravku i Plinacro, većim je iznosima EBRD kreditirao i HŽ Infrastrukturu (40 milijuna kuna za održavanje i zbrivanje radnika), 20 milijuna dodijeljeno je i Željezari Sisak te Aluflexpacku, koji je tim novcem nabavio strojeve za proizvodnju aluminijanske ambalaže. EBRD kao investitor u Hrvatskoj sudjeluje od osamostaljenja zemlje te je u dvadesetak godina pomogao više od 160 projekata, u iznosu od 2,9 milijardi eura.
