Trebala bi biti sigurna, klimatski prikladna i učinkovita. To se pokazalo kao previsok cilj.
Nova energija, naslov je priče s naslovnice novog broja Hi!Techa, Siemensova online časopisa za inovacije koji se, među ostalim, bavi cijenom preokreta u proizvodnji energije. Upravo je širi pogled na strategiju preokreta u proizvodnji energije u središtu Siemensove studije. On čini temelj Plana u tri točke, koji je koncern predstavio u ljeto 2013. Preokret u proizvodnji energije zahtijeva europsku koordinaciju na razini svih 28 članica Europske unije, povećanje energetske učinkovitosti i reorganizaciju tržišta električne energije.
‘U studiji je riječ o razmatranju koje se ne odnosi isključivo na nacionalnu ekonomiju već nudi europsko viđenje tog pitanja’, kaže Udo Niehage, zastupnik Siemensa za preokret u proizvodnji energije. Tek kada se razmišlja i djeluje izvan granica jedne države tj. europski, kod opskrbe energijom u Europi može se govoriti o uštedama od nekoliko milijardi. Počevši od danas pa do 2030. širenje upotrebe obnovljivih izvora energije moglo bi pojeftiniti za 45 milijardi eura i to pri jednakom smanjenju emisije CO₂ koje trenutačno žele postići pojedine države u duće dvije godine. Najveći dio potencijala za uštedu nalazi se u odabiru najsunčanijih lokacija za fotovoltaik postrojenja. Ona bi se trebala prije svega postaviti u južnim dijelovima Europe. I kod planiranja vjetroelektrana trebala bi se skrenuti pozornost na klimatske uvjete. U Njemačkoj se već koriste najvjetrovitije lokacije, a druge države EU nude vrlo obećavajuće površine gdje se još ne vrti nijedna vjetrenjača.