Na tekst ‘Proždiranje gospodarstva: država u krizi narasla za 22 tisuće zaposlenih, a trebala podijeliti 52 tisuće otkaza’ iz prošlog broja Lidera dobili smo reagiranje ravnatelja Državnog zavoda za statistiku Marka Krištofa. On nas upozorava na to da se podaci kojima smo se koristili odnose na sve zaposlene u pravnim osobama svih oblika vlasništva kao i u tijelima državne vlasti te tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dakle da je riječ o zaposlenima i u državnom i u privatnom vlasništvu.
Kaže da nije ispravno navoditi da u državni sektor ulaze javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna skrb te knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti, kao što smo mi naveli. To je svakako točno iako u tim djelatnostima većinu generiraju ti, ‘državni sektori’, pa je to najbolja i jedina javno dostupna aproksimacija trenda.
Također, iz DZS-a su nas upozorili na pogrešku u računici. U sektorima koje smo promatrali 2008. je u prosjeku bilo 291.168 zaposlenih (a ne 370.307), a 2013. u prosjeku 306.847 (a ne 392.145). Dakle, taj korpus pretežno državnog sektora u pet je godina narastao za 15.679, a ne za 21.838 radnih mjesta. Ispričavamo se čitateljima i Državnomu zavodu za statistiku zbog tih nepreciznosti.
