Home / Informacije / KLUB LIDER IZVOZNIKA

KLUB LIDER IZVOZNIKA

Budući da je izvoz rastao prema različitim stopama, nakon prva četiri mjeseca promijenio se redoslijed među pet najvećih hrvatskih izvoznih tržišta. Italija je ostala prva, ali BiH je s drugog mjesta otišla na četvrto.

Nije to još skok s motkom, što je izvoznica na nedavnoj Liderovoj konferenciji o izvozu poželio predsjednik Ivo Josipović, ali jest – skok. Istina, letvica je vrlo nisko postavljena, što ipak ne treba kvariti zadovoljstvo zbog izvoznih rezultata u prvim pet ovogodišnjih mjeseci.

Prema prvim rezultatima koje je objavio Državni zavod za statistiku, izvoz je u odnosu na prvim lanjskim pet mjeseci porastao za 12,3 posto, pri čemu je više rastao onaj na tržišta EU (16,8 posto), a onaj na tržišta izvan Unije za 4,9 posto. Na temelju štarih objavljenih podataka može se uočiti da je u svibnju bio jednak lanjskome u tome mjesecu, oko 830 milijuna eura, i da je ukupan rast nastao u prva četiri mjeseca.

Budući da su za prvi pet mjeseci poznati samo skupni podaci o izvozu, trendove možemo uočiti tek iz iscrpnijih podataka za prva četiri mjeseca. Za početak, svi su važni pokazatelji o hrvatskom izvozu u tom razdoblju u znatnom plusu. U zemlje EU izvezo se 2,1 milijardu eura (21,6 posto više nego u istome lanjskom razdoblju), na tržišta Cefte izvoz je porastao za 17,3 posto te je iznosio 620 milijuna eura, a u Rusiju, koja nekim sektorima (farmaceutika, građevinarstvo, IT) postaje sve važnije tržište, povećao se za 18 posto (76 milijuna eura za četiri mjeseca).

Kuriozitet podataka za četiri mjeseca jest da su tri od pet najvećih hrvatskih izvoznih tržišta (redom: Italija, BiH, Njemačka, Slovenija i Austrija) promijenila mjesto nakon niza godina u kojima se taj redoslijed ustrajno održavao. Nakon četiri mjeseca 2014. poredak je sljedeći: Italija, Slovenija, Njemačka, BiH i Austrija. Vrlo se vjerojatno neće zadugo zadržati jer se razlika u vrijednosti izvoza u tom razdoblju u Sloveniju, Njemačku i BiH svodi na milijun eura. U Sloveniju je izvoz iznosio 373,2 milijuna eura (rast 35 posto), u Njemačku 372,6 (plus 13 posto), a u BiH 370,5 milijuna eura (rast od 12 posto).

Istodobno se na rang-listi najvećih vanjskotrgovinskih partnera općenito, gledajući i uvoz i izvoz, na prvome mjestu dogodilo izjednačenje. U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni Njemačka je dostigla Italiju. S obje te zemlje u prva četiri mjeseca Hrvatska je razmijenila 1,23 milijarde eura vrijednosti u robi. Tomu je manje pridonijelo rast izvoza u Njemačku, a više 23-postotni rast uvoza s tog tržišta, s kojeg i inače najviše uvozimo.

Rastu poslovi za hrvatske izvoznike na talijanskom tržištu, što je svakako vrlo dobra vijest s obzirom na to da je u protekle četiri godine bila obrnuta situacija. Izvoz u Italiju u prva je četiri ovogodišnja mjeseca porastao za 23 posto i dosegnuo gotovo pola milijarde eura. Uvoz iz nje skočio je za 35 posto i došao na 741 milijun eura.

Rast izvoza u Sloveniju, BiH te Austriju (13 posto), naprotiv, pratio je pad uvoza iz tih zemalja: iz Austrije za desetak, iz BiH za petnaestak, a iz Slovenije za visokih dvadesetak posto.

Kao što su u izvoznom plusu najvažnija tržišta, tako su u izvoznom plusu doslovno svi izvoznici sektori. Sektor koji je u prva četiri mjeseca najviše izveo bila je proizvodnja strojeva i prijevoznih sredstava (645 milijuna eura); da ne bi bilo zabune, doprinos brodogradnje samo je 48 milijuna eura. Od nje je u međuvremenu jači postao čak i izvoz u djelatnosti proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica, koji je iznosio 64 milijuna eura. Brodovi su, nažalost, prestali biti hrvatski izvoznici proizvod broj jedan – jer da se na izvoznom popisu nađe pokoji vredniji brod, gdje bi nam bio kraj!