Home / Lifestyle i trend / Početak u Dioru

Početak u Dioru

Sestre da se što ljepše odijevaju. Proslavio se zarana, kad je u svojoj 21. godini, nakon smrti Christiana Diora, kao njegov vrhunski nadareni asistent preuzeo tu tada najmoćniju francusku, a time i svjetsku, modnu kuću. Toga je trenutka ušao u modnu povijest na velika vrata i tamo ostao zauvijek. On je čovjek koji je stajao iza najpoznatijeg inicijala na svijetu, slavnog YSL, i prvi je modni dizajner koji je za života bio počašćen velikom retrospektivom svojih radova u njutorškom muzeju The Metropolitan Museum of Art, a za svoj je rad odlikovan ordenom Legije časti.

Svojim jedinstvenim stilom Saint-Laurent je, uz Coco Chanel, desetljećima simbol najprofinjenije, najmodernije i najnovativnije ženske, ali i muške elegancije. Uz modni dizajn, bavio se i filmskom te kazališnom kostimografijom, a ipak je izjavio: ‘Ništa nije ljepše od nagog tijela. Najljepše čime se žena može zaodijenuti su ruke voljenog muškarca. No, za one koje nemaju tu sreću – tu sam ja.’ On je kreator koji je kontinuirano i beskompromisno revolucionirao žensku modu mini haljinom, kostimom s hlačama, blezerom, safari-lookom, prêt-à-porterom i, naravno, legendarnim ženskim smokingom.

Ni po čemu obična osoba, u svemu je bio pionir, pa je tako i vezu sa svojim dugogodišnjim intimnim i poslovnim partnerom Pierreom Bergéom među prvima javno obznanio i tako proklamirao homoseksualnost. Njegov je društveni život bio dekadentan bez zadrške, veseo i nesputan, a u svoje intimuse ubrajao je podjednako neortodoksne velikane poput Andyja Warhola, Rudolfa Nuryeva, obitelj Getty, Micka Jaggera, Marianne Faithfull, Catherine Deneuve…

Činjenica je da su na njegovim revijama prvi put ponosno kročile tamnopute manekenke i Azijatkinje, da se nadahnjivao djelima umjetnika kao što su Picasso, Warhol ili Mondrian, a svoje kolekcije obogaćivao je afričkim, španjolskim, indijskim, marokanskim i ruskim folklornim motivima. Moda koju je potpisivao bila je namijenjena ultra-šik ženama s izraženom subverzivnom crtom. Paradoxalno, kreirao je nadasve elegantnu odjeću koja je ipak u sebi nosila buntovništvo, baš kao što je i sam bio kontroverzna mješavina iznimno snažnog, pa i tvrdoglavog karaktera, ali i sramežljivog i osjećajnog bića, klasike i neortodoksnosti, vizionarstva…

S jedne je strane točno i nepogrešivo znao što želi, a opet, kako je to rekao Pierre Bergé, ‘on se već rođio sa živčanim slomom’. Kad je kao mladac 1955. svoje skice pokazao prvo Michelu de Brunhoffu iz Voguea, a onda i Christianu Dioru, jednostavno ih je zapanjio i naprečac osvojio.