Rijetko je koja grana proizvodnje luksuza toliko često u imenima novih kolekcija upotrebljava riječ ‘tribute’, kolokvijalno rečeno, nekog ‘rivajvl’, oživljavanja svojih prethodnika, vraćanja u prošlost, davanja počasti svojim prijašnjim linijama proizvoda kao što je to slučaj s urarstvom.
Sat nikad nije imao puku funkciju mjerenja vremena, već je svakom minutom i sekundom sve više postajao i statusni simbol. Od svojih početaka pa do današnjih dana industrija satova bila je branša estetike i vrhunskog luksuza. A rijetko je koja grana proizvodnje luksuza toliko često u imenima svojih novih kolekcija upotrebljava riječ ‘tribute’, kolokvijalno rečeno, nekog ‘rivajvl’, oživljavanja svojih prethodnika, vraćanja u prošlost, davanja počasti svojim prijašnjim linijama proizvoda kao što je to slučaj s urarstvom.
Uostalom, sama struka kaže da svi satovi vuku korijene od svojih prethodnika, pri čemu je nova tehnološka pamet donijela bolje mehanizme, kvalitetnije materijale i drugačiji dizajn, ali ono osnovno na tržištu satova već se dogodilo. Kako bi mnogi rekli, topla je voda već izmišljena. Danas svijet pozna dva glavna modela satova, prvi su mehanički, vrhunski modeli koje pratimo kroz cijelu povijest, a drugi su elektronički satovi, kvarcni mehanizmi koji su, praktički nedavno, potaknuli globalni razvoj satova opće populacije. Do prije tridesetak godina tako se za neku pristojniju uru moralo keširati oko pet mjesečnih plaća, a kvarcni je mehanizam te cifre srozao desetak, pa i dvadesetak puta, tako da je sat postao dostupan baš svakome. Naravno, ne baš bilo kakav. Povijest satova datira s prijelaza četvrtog na petnaesto stoljeće, kada su se u svijetu pojavili prvi astronomski satovi. Cijelo to vrijeme Švicarska je bila svjetska prijestolnica urarske branše.
