Renesansa prošlosti

Dizajneri Ryan Genz i Francesca Rosella napravili su Hug Shirt. Ta majica s pomoću senzora ‘hvata’ temperaturu tijela i otkucaje srca te šalje zagrljaje jelu za njih dizajniranih hlača, odmah ispod pojasas, imaju u tkaninu integriranu funkcionalnu tipkovnicu i zvučnike, a miš je u stražnjem džepu. (Ovdje je svaka aluzija posve isključena jer je riječ o populaciji kronično cijepljenoj na bilo kakvu duhovitost). Kako bilo, te bi hlače trebale stajati oko dvije tisuće kuna, a s obzirom na to da je ugrađena tipkovnica (koja se ne može skinuti ako se ne nosi) potpuno fleksibilna, nisu teške za nošenje. U stražnji desni džep ide spomenuti miš (elektronički) koji je s hlačama povezan elastičnom vrpcom i s računalom komunicira bežično. Dizajner i izumitelj Alexander Reeder kreirao je pidžamu koja komunicira s pametnim telefonom i očitava stadij sna. Informacije šalje na mobitel partnera/partnerice čak i ako je na drugoj strani globusa. Na daljinu se mogu poslati čak i zagrljaji jer su dizajneri i ‘grunfovi’ Ryan Genz i Francesca Rosella napravili majicu koja senzorom ‘hvata’ temperaturu tijela i otkucaje srca, stvarajući romantičan osjećaj dodira i topline. S pomoću mobilne aplikacije informacije se šalju prema željenoj udaljenoj osobi koja tako prima zagrljaj pun emocije, ma gdje bila. Ako pak nema istu majicu Hug Shirt, na mobitel će dobiti ‘smajlić’. A i to je nešto.

Dizajnerica Kerri Wallace izradila je komplet Motion Response namijenjen sportašima koji s pomoću ugrađenih dioda mijenja boju tkanine ovisno o temperaturi tijela i srčanim otkucajima. Spektar boja kreće se od tirkizne do crne i sportašu prikazuje intenzitet vježbanja. Nadalje, dizajnerica Helen Storey i kemičar Tony Ryan kreirali su atraktivnu haljinu koja ne otkriva onečišćenje, ali sprečava posljedice. Poprskana je posebnim sprejem koji sadržava i titanijev dioksid koji služi kao katalizator opasnih kemikalija.

Kad je već suvlasnik Googlea Sergey Brin toliko uvjeren da su ljepota, stil i udobnost jednako važni kao i posljednje tehnološko dostignuće, zašto bi mu proturječili obični modni dizajneri, poput Ryan Genza i Francesce Roselle?

Uz to što se ugradila u odjeću i obuću, suvremena tehnologija nije zaobišla ni načine za sunčanje ili vid. Osim već spomenutih Googleovih naočala svi koji na stadionima prate sportske događaje poželjet će futurističke ‘cvike’ Sports EyeTap koje, među ostalim, omogućavaju fokusiranje pogleda na svakog igrača na terenu. Bežično se spajaju s bazom podataka pa će u gornjem kvadratiku prikazati i relevantnu statistiku. Budući da je nogoloptanje u Brazilu upravo prošlo, da bismo ih vidjeli na djelu, morat ćemo pričekati drugo globalno sportsko sijelo.

Rijetko je koja grana proizvodnje luksuza toliko često u imenima novih kolekcija upotrebljava riječ ‘tribute’, kolokvijalno, poticala ‘rivajvl’, oživljavanje prethodnika, kao što je to slučaj s urarstvom. Sat nikad nije imao puku funkciju mjerenja vremena, već je svakom minutom i sekundom sve više postajao i statusni simbol. Od svojih početaka pa do današnjih dana industrija satova bila je branša estetike i vrhunskog luksuza. A rijetko je koja grana proizvodnje luksuza toliko često u imenima svojih novih kolekcija upotrebljava riječ ‘tribute’, kolokvijalno rečeno, nekog ‘rivajvl’, oživljavanja svojih prethodnika, vraćanja u prošlost, davanja počasti svojim prijašnjim linijama proizvoda kao što je to slučaj s urarstvom.

Uostalom, sama struka kaže da svi satovi vuku korijene od svojih prethodnika, pri čemu je nova tehnološka pamet donijela bolje mehanizme, kvalitetnije materijale i drugačiji dizajn, ali ono osnovno na tržištu satova već se dogodilo. Kako bi mnogi rekli, topla je voda već izmišljena. Danas svijet pozna dva glavna modela satova, prvi su mehanički, vrhunski modeli koje pritom kroz cijelu povijest, a drugi su elektronički satovi, kvarci mehanizmi koji su, praktički nedavno, potaknuli globalni razvoj satova opće populacije. Do prije tridesetak godina tako se za neku pristojniju uru moralo keširati oko pet mjesečnih plaća, a kvarci je mehanizam te cifre srozao desetak, pa i dvadesetak puta, tako da je sat postao dostupan baš svakome. Naravno, ne baš bilo kakav. Povijest satova datira s prijelaza četvrtog na petnaesto stoljeće, kada su se u svijetu pojavili prvi astronomijski satovi. Cijelo to vrijeme Švicarska je bila svjetska prijestolnica urarske branše.

Tako je, primjerice, slavni Rolex 1926. godine lansirao svoj i danas megapopularni ronilački sat Oyster, svakih nekoliko godina proširuje tu kolekciju, a trenutačno nudi više od dvadeset modela. Godine 1972. Audemars Piguet prvi je napravio vrhunski mehanički sat s kućištem od nehrđajućeg čelika, premda su urari do tada radili striktno sa zlatom i ostalim plemenitim metalima. Uspjeh tog sata naziva Royal Oak pridonio je tome da su se više počeli cijeniti urari i njihove vještine, a manje materijali od kojih je pojedini sat izrađen. Kao i Rolexov Oyster i Royal Oak danas se radi u više inačica.

Pričom s takozvanim tribute satovima koristi se veća proizvođača satova, oni koji imaju potrebnu tradiciju kako bi se na nju mogli vezati, objašnjava Mihael Palić, direktor maloprodaje satova zlatarnica Zaks i srebrnarni-ca Argentum, koje zastupaju osam vrhunskih inozemnih brendova. Manje-više, kaže, svi proizvođači koji u svojoj povijesti imaju uspješan model nekog sata svakih nekoliko godina proširuju svoje kolekcije novim modelima. Pritom zadržavaju osnovna obilježja, ali ih osvježavaju novim i modernijim materijalima te naprednijim mehanizmima.

• Najbolji je toga primjer tvrtka Phillip Watch sa svojim modelom New Caribe 5000, koji je nedavno proizveden u ograničenoj seriji od 300 primjeraka, a veže se na svog pretka iz 1970. godine. Phillipse Watch ima i model Seahorse Chrono, koji se veže na njihov davni model Chrono iz 1940. godine. Danas Phillipse Watch proizvodi posve nove satove, ali takvog retroizgleda da na prvi pogled pomislite da su naslijeđeni, odnosno stari nekoliko desetaka godina – objašnjava Palić.