IVAN BRAČIĆ: Ministre, zaustavite poticaje neregistriranim pčelarima!

Izvoz meda pada za 25 posto jer prerađivači ne mogu osigurati sljedivost proizvoda. No većina pčelara prodaje med ispred svoga praga pa nije zainteresirana za registraciju. Zato najveći prerađivač predlaže rješenje.

Iako je sljedljivost obavezna od 2008., preko toga se šutke prelazilo do ulaska u EU, pa se od 1. srpnja 2013. sljedljivost morala početi poštovati na tržištu EU, a to znači i kod nas. No trpi i izvoz, pogotovo u zemlje Cefte, na čije su tržište dobrim dijelom usmjerene hrvatske tvrtke, a ne mogu sada dobiti izvoznici certifikat. Pokazuju to i usporedbi podaci HGK za prvih šest mjeseci. Tako je u prvoj polovini 2013. izvezena 121 tona prirodnog meda, a do kraja lipnja ove godine procjenjuje se da je izvoz pao na 90 tona, odnosno za 25 posto. Ta je procjena čak i optimistična jer za ovu godinu još nema podataka za prvih šest mjeseci, ali HGK ima podatke za prva tri mjeseca, koji pokazuju da je izvoz bio 46 tona, što znači da je procjena o 90 tona maksimalna premda je vrlo moguće da je izvoz nastavio padati u drugom kvartalu.

Vlasnik najveće hrvatske tvrtke za proizvodnju pčelinjih proizvoda Ivan Bračić prošli je tjedan u očaju poslao pismo ministru poljoprivrede Tihamiru Jakovini u kojem ga moli da poduzme konkretna korake kako bi se spasila domaća proizvodnja. Do zaključenja broja Bračiću iz Ministarstva nije stigao odgovor, a on u podužem telefonskom razgovoru obrazlaže da je pismo poslao jer domaći prerađivači svoje proizvode sada, zapravo, ne mogu prodavati nijedne.

Na tržištu EU već su nas počeli prekršajno goniti. Ovih su nam dana skinuli s kamiona više od 50 posto finalnih proizvoda namijenjenih tržištu BiH. Uglavnom je riječ o visokovrijednim proizvodima – dodacima prehrani sredilo stanje na tržištu trebala natjerati svih 15 tisuća pčelara u Hrvatskoj da se registriraju. Sada ih je registrirano 1300, ostali su uvedeni u evidenciju pčelara, no čak ih devet tisuća prima poljoprivredne poticaje, pa Bračić predlaže da se ubuduće poticaji uvjetuju registracijom. Takav prijedlog smatra dobrim i direktora HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika Anny Brusić, odakle se također priprema jedno pismo ministru Jakovini. No s tim se ne slaže tajnik Hrvatskoga pčelarskog saveza Tomislav Geric, koji smatra da je tržište zapravo regulirano jer pčelari imaju pravo prodavati med ispred svoga kućnog praga, mogu ga prodavati i na tržnicama, sajmovima i malim trgovinama na temelju rješenja Uprave za veterinarstvo te ako imaju viškove, mogu ih prodavati i otkupljivačima.

Očito je ovdje riječ o sukobu interesa malih proizvođača i otkupljivača, a pitanje je koliko je Ministarstvo poljoprivrede zainteresirano da ga riješi, pogotovo što smo neformalno već ušli u pripreme za izbore. Iz Ministarstva nismo dobili odgovor na pitanja, no interesantnije je da predsjednik Grupacije za pčelarstvo HGK Zlatko Gregačević, vlasnik tvrtke Apimel, nije uopće htio razgovarati s nama. Njegova je tajnica rekla da ne želi razgovarati s novinarima, što je čudno za predsjednika jedne grupacije koja k tome ima problem. Jedini je izaz za prodaju na tržištu EU i izvoz u zemlje Cefte uvoženje komponenti koje domaćim proizvodima omogućuju sljedljivost. No to ipak poskupljuje proizvod s jedne strane, a s druge, budu li tvrtke primorane na uvoz, neće se još neko vrijeme ništa posebno dogoditi jer je ovo tržište već dugi niz godina u nekoj sivoj zoni i mali bi proizvođači mogli plasirati med i sa svoga kućnog praga. Ipak, dugoročno ni njima ova situacija ne ide na ruku jer bi se moglo dogoditi da ih pomeće strana konkurencija pa bi ih možda to moglo potaknuti da se registriraju.