Imaginarna ušteda

Upravljačke metode važne su i u privatnom i u javnom sektoru. O znanju rukovoditelja u ministarstvima i drugim organizacijama javne uprave ovisi efikasnost ustanove. Na Pravnom fakultetu zato se razmišlja o pokretanju elitnog studija koji bi bio usmjeren na obrazovanje najviših rukovoditelja u upravi.

Razina studiranja i kompetencije koje steknu studenti Logistike i ITS-a velik je, približno jednak onom na tradicionalnim prometnim usmjerenjima, a, sudeći prema dostupnim podacima, studenti nakon završetka studija posao pronalaze relativno brzo. Potrebe gospodarstva nastojimo pratiti stalnim kontaktima i dijalogom sa stručnjacima iz realnog sektora. Fakultet nastoji uspostaviti i različite oblike suradnje s gospodarskim subjektima, čiji je cilj povezivanje studenata s potencijalnim poslodavcima te razmjena znanja i iskustava između realnog i akademskog sektora – kaže Kristijan Rogić, pročelnik smjera Logistika i ITS.

I Ivan Koprić, redoviti profesor u trajnom zvanju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije, smatra da je vođenje jedna od upravljačkih metoda podjednako važnih u privatnom i u javnom sektoru. O znanju i umješnosti rukovoditelja u ministarstvima i drugim organizacijama javne uprave, objašnjava, ovisi efikasnost organizacije, način organizacije rada, kvaliteta međuljudskih odnosa i motivacija ljudi za rad te rezultati organizacije i zadovoljstvo građana javnim uslugama. Rukovodeću ulogu, dodaje, imaju ne samo čelnici ministarstava, ravnatelji i drugi rukovoditelji, nego i njihovi zamjenici, pomoćnici, načelnici sektora i odjela – svatko na razini svoje organizacijske jedinice.

U okviru dodiplomskog i diplomskog studija javne uprave Pravnog fakulteta brojni su sadržaji o organizaciji i rukovodstvu organizacijama javne uprave, kao i oni za buduće upravne rukovoditelje srednje i više razine u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Neki sadržaji pogodni su i za političke rukovoditelje u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Ne-mamo poseban studij rukovodstva, jer smatramo, poučeni iskustvima drugih zemalja koje imaju mnogo razvijenije obrazovanje za javnu upravu, da je samo poznavanje cjelokupnog područja javne uprave jamstvo dobre kvalitete upravnog rukovođenja.

Obrazovanje za upravne rukovoditelje započelo je modernizacijom uprave osnivanjem Političko-kameralnog studija 1769., ali je imalo duga razdoblja prekida. U sadašnjoj formi studij javne uprave traje od 2005., s tim da je jedan od smjerova organizacijsko-menadžerski – kaže Koprić. Specijalistički diplomski studij, objašnjava, počeo je od akademskih godine 2013/14., a u njegovom programu niz je predmeta iznimno važnih za upravne rukovoditelje, poput upravljanja gradovima, psihologije javne uprave, javnog menadžmenta i drugih.

Profesor Ivan Koprić navodi primjer nekoliko mladih kolegica i kolega koji se bave pojedinim aspektima upravnog rukovođenja i javnog upravljanja i koji su upravo doktorirali, ali su zbog potpuno nerazumljive politike zabrane njihovog zapošljavanja u nastavnička zvanja docenta u situaciji da se ne zna hoće li za godinu-dvije biti zaposleni na fakultetu ili će otići. Nakon što je država deset godina ulagala novac u njihovo obrazovanje u statusu znanstvenih novaka i asistenata, smatra Koprić, sada ih se radi neke imaginarno uštede jednostavno odiče. Takvu politiku države drži nerazumnom i nada se da će se promijeniti, jer je potreba javne uprave za kvalitetnim, obrazovanim ljudima vrlo velika.

Sada se razmišlja o pokretanju elitnog studija s malo studenata, otprilike od 35 do 40 u generaciji, koji bi bio usmjeren na obrazovanje najviših rukovoditelja u upravi. Za to bi mogle biti zainteresirane velike korporacije i međunarodne organizacije, jer su odnos s državom i poznavanje njezinog funkcioniranja važni za uspješnost privatnih i međunarodnih organizacija. Međunarodna i europska perspektiva, ističe Koprić, jako je važna jer je hrvatska javna uprava sada postala dio integrirane uprave EU, o čemu je svijest u Hrvatskoj još na niskoj razini.

Osim političke odluke Hrvatskog sabora na prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja, potrebna su i znatna sredstva za osiguranje prostora, moderne opreme, angažmana kvalitetnih nastavnika, od kojih bismo već sada dio mogli osigurati iz inozemstva. Zasad nemamo precizne podatke o ukupnoj cijeni takvoga novog studija, ali nije zanimljiva. S druge strane, ulaganje u nj vrlo bi se brzo isplatio – objašnjava Koprić.

Osim javnih visokoobrazovnih ustanova i privatne osiguravaju studije upravljanja, poput Veleučilišta VERN’, Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment ili Visoke škole za poslovanje i upravljanje ‘Adam Baltazar Krčelić’. Na VERN’-u se tako na preddiplomskim studijima stječu znanja, vještine i sposobnosti u okviru neke struke, a na diplomskoj razini sadržaji više razine složenosti i to u menadžmentu i vođenju u struci za koju su se studenti opredijelili.

Vlatko Cvrtila, dekan VERN’-a, ističe da je interes studenata velik i da u pravilu slijede vertikalnu svoje struke od prve prema drugoj razini obrazovanja. Završetkom druge razine studija studenti imaju standardizirana znanja i sposobnosti u okviru struke, ali i specifična menadžerska znanja, što ih razlikuje od ostalih na tržištu rada. To rezultira i visokim zapošljavanjem naših studenata, koje je prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje veće od 90 posto – kaže Cvrtila.

Visoko obrazovanje u svijetu povezano je s poslovnim sektorem i prati trendove u području gospodarstva, čemu prilagođava svoje programe. U Hrvatskoj se, napominje Cvrtila, samo dijelovi stručnih studija prilagođavaju trendovima, a velik dio visokog obrazovanja nema ideju kako postići veću povezanost s poslovnim sektorom i širim društvenim potrebama.

VERN’ sada putem projekta IPA prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru razvija preddiplomski studij poduzetništva u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu, za što smo dobili sredstva iz fondova EU. Cijena uvođenja novog studija otprilike je 300 tisuća eura, ako se radi prema zahtijevanim standardima – rekao je Cvrtila.