KLUB LIDERI ZVOZNIKA

U prvoj polovici godine izvoz je povećan za 13,3 posto. Kako drugi vidovi potrošnje istovremeno nemaju pozitivan trend, udio izvoza u BDP-u u ovoj će godini zacijelo premašiti lanjskih 22,2 posto.

U manje razvijenim zemljama, u kojima je kapital oskudan, razina raspoloživog dohotka stanovništva niska a rast gospodarstva temeljen na povećanju osobne i državne potrošnje i investicija, neizbježno dolazi do povećanja unutarnjeg i vanjskog duga. U takvim je uvjetima najprihvatljivije poticanje gospodarskog rasta povećanjem izvoza – početak je odlične analize Luke Burilovića, predsjednika HGK, o utjecaju robnog izvoza na gospodarski rast Hrvatske objavljene ovog tjedna u Večernjem listu. U analizi Burilović dokazuje izravnu vezu između fokusiranja ekonomske politike na povećanje izvoza i snažnoga gospodarskog rasta u pojedinim zemljama. Prosječni udio robnog izvoza u BDP-u u zemljama EU iznosi 46 posto, a u Hrvatskoj on je godinama na niskoj razini od 20 posto, pri čemu je najviši udio, kaže Burilović, pretežno zbog negativnih trendova u kretanju drugih vidova potražnje, zabilježen u prošloj godini, kada je iznosio 22,2 posto.

Nastavi li se trend iz prvih pola godine, u ovoj će godini udio robnog izvoza, djelomično zbog nastavka negativnih trendova u kretanju drugih vidova potražnje, ali djelomično i zbog rasta izvoza, zacijelo biti veći u hrvatskom BDP-u. Prema prvim rezultatima koje je Državni zavod za statistiku dao za prvi šest mjeseci, ukupno je izvoz u tom razdoblju porastao za 13,3 posto u odnosu na prvu polovicu prošle godine.

U pola godine hrvatski su proizvođači na stranim tržištima ostvarili prihod od 4,9 milijardi eura pa ako u drugoj polovici godine nastave rasti tim tempom, možda bi ova godina mogla ostati upamćena u povijesti hrvatskog izvoza kao prva u kojoj je u izvozu premašeno magičnih deset milijardi eura. Doduše, neke okolnosti naprosto ne idu na ruku ostvarenju takve želje. Prva od njih je situacija s Rusijom. Iako će Hrvatska najmanje od svih zemalja članica EU osjetiti zabranu uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Rusiju budući da takve proizvode u tu zemlju izvozi u vrijednosti ne većoj od petnaest milijuna eura na godinu, opasnost da Rusi zabranu prošire i na druge proizvode je tentna. Dođe li do zabrane uvoza primjerice lijekova ili strojeva i uređaja, u tom će se slučaju hrvatski izvoz u Rusiju urušiti.

Unatoč svim lošim predviđanjima otkako je počela rusko-ukrajinska kriza, u prvih pet mjeseci ove godine hrvatski je izvoz u obje te zemlje – rastao. U Rusiju je iznosio 92 milijuna eura (14,5 posto više nego u prvih lanjskih pet mjeseci), a u Ukrajinu se udvostručio, doduše, tek na 17 milijuna eura.

Drugi potencijalni problem nazire se u Italiji, s kojom nam je također tijekom ove godine baš dobro krenulo. Nakon nekoliko uzastopnih godina pada izvoza u Italiju od Nove godine do kraja svibnja na to smo tržište izvezli robe u vrijednosti od 618 milijuna eura, odnosno 22 posto više nego lani u to vrijeme. No iz Italije upravo je ovih dana stigla informacija da je njihov BDP drugo tromjesječje zaredom zabilježio pad, što će reći da je Italija, naše najveće izvozno tržište, ponovno zaronila u recesiju. A to ne može biti dobra vijest ni za hrvatski BDP.

Europski investicijski fond (EIF) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisali su Ugovor o jamstvu u sklopu Posebnog programa za poduzetništvo i inovacije (CIP- EIP) s ciljem poticanja poslovnih banaka na kreditiranje mikropoduzetnika, posebice početnika. Ugovor su potpisali Vladimir Kristijan, predsjednik Uprave HBOR-a, i Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, te Pier Luigi Glibert, predsjednik EIF-a.

Zahvaljujući CIP Ugovoru o jamstvu, malim poduzetnicima bit će olakšan pristup kreditnim sredstvima zbog znatno smanjenih zahtjeva za instrumentima osiguranja. Početkom jeseni HBOR će uvesti novi program mikrokreditiranja, koji će se provoditi uz CIP garanciju, a zahvaljujući kojoj će za osiguranje povrata kredita biti dovoljne mjenice i zadužnice, odnosno osiguranje na opremi koja se kupuje iz kredita. Krediti će se odobravati na rok do pet godina uključujući početak godine dana, a maksimalni iznos kredita iznosit će 25 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti. Kreditni program provodit će se putem poslovnih banaka koje potpišu ugovor o suradnji s HBOR-om.

Potpisivanjem tog ugovora HBOR je nastavio svoju aktivnu ulogu u stvaranju pretpostavki za lakši pristup financijskim sredstvima malim poduzetnicima, a sve u cilju poticanja samozapošljavanja i razvitka poduzetništva.