Dvosmjerna komunikacija

Prije isplate plaća tvrtke provjere na svojoj e-poreznoj kartici je li im račun blokiran. Problem je to što ne vide blokadu ako prethodni mjesec nisu istovremeno isplatile plaće i doprinose rezne obveznike i prihvati ručnu deblokadu isplate neto plaće. Da je tvrtka u svojoj e-poreznoj kartici mogla vidjeti Fininu blokadu, mogla je reagirati na vrijeme i izbjeći neugodnosti koje su izazvane kašnjenjem isplate neto plaća zaposlenicima kojima se plaća inače redovito isplaćuje.

Drugim se slučajem tiče vrlo urednog poduzetnika koji je zbog raspadanja sistema u e-poreznoj aplikaciji obrasci trebao predati u papirnatom obliku. Blokirana mu je isplata neto plaće jer referentica nije unijela predane obrasce, vjerojatno iz istog razloga zbog kojeg ih i on nije mogao predati putem sustava e-porezna. Porezni obveznik imao je kod sebe obrasce u papirnatom obliku s urednom ovjerom primitka Porezne uprave, ali to mu nije pomoglo da se izvrši trenutačna deblokada isplata neto plaće nego je morao čekati sutrašnju Fininu obradu.

Ako već sustav ne deblokira automatski račun naknadnom uplatom duga državi ili dostavljanjem obrasca, što je zaista poseban problem, zašto se barem ne riješi problem nedostatka dvosmjernih komunikacija? Poreznim obveznicima treba omogućiti uvid u svoj status prije nego što do problema dođe. Jednostavna mogućnost provjere statusa poreznog obveznika na aplikaciji e-porezna ili automatska obavijest da je nekog poreznog obveznika Finina aplikacija blokirala ili pak da referenti dobiju popis svojih blokiranih klijenata koje bi mogli obavijestiti o tome umnogome bi unaprijedila sustav te preduhitrila većinu problema.

No tvrtkama je problem ako to ne učine isti dan te dodatni što u e-poreznoj aplikaciji na svojoj poreznoj kartici ne mogu vidjeti je li im račun blokiran. Svaka tvrtka nekoliko dana prije isplate preventivno pogleda u e-poreznu karticu i ako nema dugova, može krenuti s isplatom. Tako su se jednom poduzetniku dogodile nepredviđene stvari pa je isplatio samo neto plaće. Finina je aplikacija blokirala tvrtkin račun. Ipak, tvrtka je u sljedećih nekoliko dana platila doprinose, čak i zateznu kamatu, i više nije imala dugova. Sustav pak prepoznaje samo situaciju kada su neto plaće, porezi i doprinosi plaćeni isti dan. Kako se to nije dogodilo, blokada se vukla do sljedeće isplate plaća, što u tvrtki nisu mogli vidjeti na svojoj e-poreznoj kartici.

Pregledavajući e-karticu i ne vidjevši nikakve blokade, tvrtka je pokušala isplatiti plaće i za sljedeći mjesec, no Fina je blokirala isplatu neto. Nazvali su poreznu referenticu, koja je odmah ustvrdila da se radilo o kašnjenju s plaćanjem doprinosa iz prethodnog mjeseca. Rekla im je da je sad sve u redu i da će ona skinuti blokadu. No njeno ‘deblokiranje’ moralo je čekati sutrašnju Fininu obradu, da aplikacija ponovo ‘protrči’ kroz potrebe za zaposlenima i nije predavala tada vrijedne obrasce (koji su vrijedili prije JOPPD-a). Finina aplikacija zaključila je da je neuređen i pravnom je sljedniku blokirana isplata neto plaća jer su nedostajali obrasci za razdoblje od 1. srpnja 2013. (od ulaska Hrvatske u EU) do siječnja 2014. godine.

Kad se blokira isplata neto plaće, uredni je poduzetnik ogorčen i sav svoj bijes istreše na poreznog referenta, koji pak u slučaju problema sa sustavom e-porezne aplikacije nije za to kriv. Takva su dva primjera problema poduzetnika navedena u glavnom tekstu, no još je jedan primjer koji bi porezne vlasti trebale riješiti. Postoje slučajevi kada je porezni obveznik ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prestao postojati, kao što su, primjerice, predstavnstva tvrtki iz zemalja EU. Tako jedna tvrtka više nije imala potrebe za zaposlenima i nije predavala tada vrijedne obrasce (koji su vrijedili prije JOPPD-a). Finina aplikacija zaključila je da je neuređen i pravnom je sljedniku blokirana isplata neto plaća jer su nedostajali obrasci za razdoblje od 1. srpnja 2013. (od ulaska Hrvatske u EU) do siječnja 2014. godine.