Thrun Googleov X-Man potaknuo stvaranje genoma superčovjeka

Čovjek koji voli teške probleme tvrđi da se u Google X-u bavi radikalnim inovacijama, a svojom tvrtkom Udacity namjerava radikalizirati visoko obrazovanje. Taj genijalni inovator i sveučilišni profesor nije stao samo na razvoju besplatnog obrazovanja, samovozećeg automobila i naočala za proširenu stvarnost. Svojim novim pothvatom – projektom Baseline – usmjerio se na zdravstvo.

Amovozni automobil, Googleove naočale, online visokoškolska edukacija, osnivanje laboratorija Google X i projekt Baseline, koji se ondje upravo razvija (mapiranje genoma čovjeka, put do savršenog zdravlja), djelo su jednog od pet najkreativnijih ljudi na svijetu. Znanstvenik, informatičar, robotičar i edukator Sebastian Thrun, profesor računalnih znanosti i elektrotehnike, direktor i istraživač u Laboratoriju umjetne inteligencije (SAIL) na američkom sveučilištu Stanford te inovator na Googleu, ne samo da želi promijeniti svijet nego to znanstvenim postignućima i čini.

Taj Nijemac, rođen prije 47 godina u Solingenu, studirao je informatiku, ekonomiju i medicinu na njemačkom sveučilištu Hildesheim, a diplomirao je informatiku i statistiku na sveučilištu u Bonnu, gdje je i doktorirao. Znanstvena značajka odvela ga je 1995. godine u SAD, jer drži da poticajna inovativna kultura kakva je američka ne postoji u drugim državama. Thrun se proslavio kad je 2005. godine za robotsko vozilo Stanley osvojio DARPA Grand Challenge, a automobil je završio na izložbi u Nacionalnom muzeju američke povijesti. Američko Ministarstvo obrane sponzoriralo je natjecanje koje održano u pustinji Mohave, u kojoj je mjesecima prije toga Thrun proveo mnogo radnih dana za računalom. Nagrada je Sveučilištu Stanford donijela dva milijuna dolara, a Thrun je izjavio da je samo trebalo stvoriti umjetnu inteligenciju, odnosno staviti računalo u automobil, učiniti ga pametnim i samopokretnim, dati mu oči i uši te naučiti robota automobila razlikovati pticu od stijene na putu. Taj je uspjeh Thrunu otvorio vrata Googlea; tad je upoznao Larryja Pagea, jednog od suosnivača te kompanije, kojoj se priključio već 2007. godine kao izvanjski suradnik i počeo raditi na projektu samovoznog automobila opremljenoga laserskim daljinskom, radarom i kamerom, koji se bez teškoća kretao prometnicama i kojim umjesto čovjeka upravlja softver. Od 2011. Thrun je u Googleu, gdje je osnovao istraživački laboratorij Google X. Ubrzo su ga prozvali originalnim Googleovim X-Manom.

Prije nego što je stigao u Google, Thrun je od 1995. godine radio kao istraživač na Sveučilištu Carnegie Mellon. Tri godine poslije postao je izvanredni profesor informatike, robotike i istraživanja. Na Sveučilište Stanford prešao je 2003. na mjesto izvanrednog profesora informatike, inženjerstva i tehnologije, a godinu poslije postao je direktor Stanfordova Laboratorija umjetne inteligencije te vrlo brzo i redovni profesor.

Ni angažman na Googleu nije udaljio Thruna od sveučilišta: i dalje je profesor na Stanfordu, a s Davidom Stevensonom i Mikeom Sokolskyjem 2012. osnovao je i tvrtku Udacity, startup za online obrazovanje, čiji je izvršni direktor. Cilj osnivanja tvrtke je omogućiti visokoškolsko obrazovanje i onima kojima je to nedostupno, pogotovo na najprestižnijim i vrlo skupim svjetskim sveučilištima kao što je Stanford. Thrun tvrdi da se u Google X-u bavi radikalnim inovacijama, a preko svoje tvrtke Udacity namjerava radikalizirati visoko obrazovanje te poboljšati kvalitetu života svima. Inovacija, ističe Thrun, znači promjenu.

Humanistički orijentiran taj genijalni inovator nije stao samo na obrazovanju, samovozećem automobilu i pametnim naočalama, nego se svojim novim pothvatom usmjerio na zdravstvo. Njegov i Googleov projekt Baseline bavi se mapiranjem genoma s ciljem otkrivanja zdravstvenih rizika, primjerice bolesti srca, radi prevencije i postizanja savršenog zdravlja. Voditelj projekta koji se odvija unutar Google X-a molekularni je biolog Andrew Conrad, prvi znanstvenik koji je napravio testove za HIV. Okupio je osamdesetak znanstvenika raznih struka: biokemičara, molekularnih biologa, fiziologa i ostalih, koji istraživanje obavljaju na uzorcima krvi i ostalih tjelesnih tekućina 175 dragovoljaca.

Nalazima istraživanja bavit će se Googleovim moćnim softveri i nove tehnologije, primjerice, kontaktne leće koje prate tjelesne procese kod dijabetičara, s ciljem stvaranja biomarkera koji će pomoći otkriti potencijalne zdravstvene teškoće prije nego što ih čovjek osjeti. U tom istraživanju Google X stvorit će anonimnu bazu podataka pojedinačnih genoma koji će u konačnici pomoći u prevenciji bolesti. Conrad namjerava istraživanje provesti i uz pomoć sveučilišta Duke i Stanford te uključiti nekoliko tisuća sudionika u mapiranje genoma. No već postoji zabrinutost da bi se mape genoma mogle zlorabiti, ali Google X obećava da će timovi medicinskih fakulteta s Dukea i Stanforda kontrolirati kako se te informacije upotrebljavaju.

Tko zna što će još Thrun smisliti, koji je znanstvenu znanjeljubu pokazao još kao 11-godišnjak kad je dobio programski kalkulator Ti-57, na kojem je mogao raditi programe koji bi nestali čim ga je isključio. Nekoliko godina poslije roditelji su mu kupili računalo na kojem je programirao videoigre. Tijekom studija Thrun se zanimao za ljudski mozak i inteligenciju pokušavajući znanje iz filozofije, medicine i psihologije iskoristiti u informatičkom istraživanju umjetne inteligencije i nastojeći napraviti stroj koji se njome koristi. Bili su to Thrunovi prvi koraci u robotiku, koju drži najboljim načinom za proučavanje i primjenu umjetne inteligencije.

Najprije je 1994. godine, još dok je radio u Njemačkoj, napravio robota zvanog Rhino za čišćenje kuhinje u simultanim uvjetima u kojima su predmeti koje je trebao pokupiti bili označeni. Tvrdi da je napraviti nešto takvo tada bila umjetnost. Thrunov robot dobio je drugu nagradu, a njegov tim bio je jedini neamerički na uglednom američkom natjecanju izumitelja. Potom je radio robota vodiča u muzeju, kojega je isprobao u Deutsches Museumu u Bonnu, a poslije su se inovacije nizale… Slijedio je Nursebot, robot za njegu starijih, pa robotski sustav za mapiranje napuštenih rudnika, kojih u okolici Pittsburgha ima mnogo.

Uopće ne treba sumnjati u uspjeh projekta koji Thrun zamislil, vodi i u njemu sudjeluje. Sebastian Thrun je Googleov lutrijski zgoditak jer riječ je o jednom od vodećih svjetskih stručnjaka za robotiku i umjetnu inteligenciju. Njegov prvi veliki projekt u Googleu je samovozni automobil, kojim je Thrun želio postići veću sigurnost u prometu, ne samo iz znanstvenih nego i osobnih razloga. Naime, kao 18-godišnjak ostao je bez najboljeg prijatelja, koji je poginuo u prometnoj nesreći kad je automobil tog mladića na zaleđenoj cesti otklizao pod kamion. Projekt samovoznog automobila testiran je na tisuću milja najprometnijih cesta u Kaliforniji, gdje je vrlo teško voziti, primjerice, na Lombard Streetu u San Franciscu i Highwayu 1, obalnom putu od San Francisc do Los Angelesa. Thrun drži da će projekt poslužiti da se jednog dana odlučimo automobilu, koji ćemo naručivati samo kad ga budemo trebali, a on će dolaziti sam na određeno mjesto. Thrun drži da samovozni automobil vozi bolje od vozača, ali je i vrlo realan.

• Oprezan sam u očekivanjima, volim da me život ugodno iznenadi, ali vrlo sam ponosan i na sebe i na suradnike. Volim rješavati teške probleme jer volim učiti – kaže Thrun, koji je vodio i projekt Google Glass, u kojem su stvorene nacije koje omogućuju pogled na proširenju stvarnost.

Na okviru imaju kameru ispred jednog oka; njima se može pretraživati internet, obavljati pozive, slušati glazbu i dodavati bilješke u rokovnik, a sve to pokreće se glasovnom naredbom. Google Glass testirali su Thrun, tijekom igre sa svojim sinom Jasperom, i Sergey Brin, suosnivač Googlea.

• Sebastian je najpametniji čovjek kojeg sam upoznao, on mrzi gubiti – kaže poduzetnik Steve Blank, Thrunov prijatelj i ulagač u Udacity. Thrun, kojemu je smisao života stalna mijena i učenje, 2012. godine ušao je u projekt online besplatnog obrazovanja uvjeren da takvom metodom obrazovanja može učiniti više od onoga što je dosad učino.

Želio je siromašnima omogućiti pristup visokoškolskom američkom obrazovanju, koje Thrun drži izvrsnim, ali u koje je vrlo teško ući, što je i sam osjetio kao student. Američko visoko obrazovanje na godinu troši oko 400 milijardi dolara, što je više od zajedničkog prihoda velikih kompanija Amazon, Apple, Facebook, Google, Microsoft i Twitter, pa je Thrun pozvao investitore da podrže njegov projekt. Online nastava tvrtke Udacity izvrsno je prihvaćena, vrlo brzo okupila je milijun i šesto studenata iz cijelog svijeta, čak i iz Afganistana i Irana, najmlađi je bio desetogodišnjak, a najstarijem studentu bilo je 70 godina. No pilot-projekt je pokazao mali postotak završavanja tečaja, samo je sedam posto studenata to uspjelo.

• Magija online komunikacije je u tome da možemo s drugima dijeliti svoja znanja i iskustva i tako promijeniti svijet – kaže Thrun, kojega je časopis The Guardian svrstao među dvadeset najvećih boraca za slobodu interneta.

Cijena inovativnosti

PUT DO ZNANJA I NAPRETKA POSUT POGREŠKAMA

Sebastian Thrun kaže da se osjeća precijenjen. – Kad imate jasnu viziju, nedostaje samo vrlo dobra izvedba. Važno je djelovati i biti svjestan da ne znate sve odgovore; pogriješit ćete, ali učiti i napredovati.

To je normalan dio inovativnog procesa – kaže Thrun, koji je dobio vrijedne nagrade: 1999. National Science Fundation, 2001. nagradu Olympus, 2005. godine proglašen je jednim od pet najkreativnijih ljudi na svijetu, 2011. dobio je nagradu Instituta Maxa Plancka, a 2012. nagradu Foreign Policy časopisa Top 100 Global Thinkers. Član je američke Nacionalne akademije inženjerstva. Postao je to kao 39-godišnjak. Član je i Njemačke akademije znanosti Leopoldine.