Do videnja u Beču

Zagreb je ovoga kolovoza bio domaćin Europskoga sveučilišnog debatnog prvenstva. Pobjedu su odnijeli studenti iz Beograda u kategoriji engleski kao drugi jezik te sveučilište iz Sheffielda u kategoriji engleski kao maternji jezik.

Više od 600 debatanata tjedan je dana u Zagrebu sudjelovalo na Europskom sveučilišnom debatnom prvenstvu, a veliko finale održano je u Hrvatskom narodnom kazalištu. U kategoriji engleski kao drugi jezik finalisti su bili studenti iz Beograda, s BBU (Rumunjska), Lunda (Švedska) i iz Berlina. Pobjedili su studenti iz Beograda, a nagrada za najboljega govornika pripala je članici njihova tima Heleni Ivanov. Teza o kojoj su finalisti raspravljali bila je: Ako je to tehnološki izvedivo, potrebno je eliminirati strah kod vojnika kako bi ratovi postali djelotvorniji. U Open finals kategoriji, odnosno onih kojima je engleski maternji jezik, finalisti su bili studenti iz Oxforda, Cambridgea, Sheffielda i Edinburga. Pehar je otišao u ruke studenata iz Sheffielda, a nagradu za najboljega govornika odnio je Ben Addams iz Cambridgea. Teza o kojoj se raspravljalo bila je: Feministički pokreti ne bi smjeli podupirati vojne intervencije koje tvrde da razvijaju ženska prava. Organizatori iz Zagrebačke debatne unije iznimno su zadovoljni organizacijom, a i sami sudionici pohvalili su netom završeno natjecanje.

Organizacijski smo napravili jako dobar posao i ono što je bilo najvažnije – poštovali smo raspored. Natjecanja su se održavala prema programu te nije bilo velikih kašnjenja. Posebno trebamo zahvaliti volonterima i članovima Organizacijskog odbora koji su dali maksimum kako bi sve išlo prema planu. Natjecanje je bilo na visokoj razini i svi sudionici napuštaju Zagreb zadovoljni. Debate su se pratile i putem interneta te su bile iznimno kvalitetne. Suci su odradili dobar posao kad je riječ o izboru tema, a debatanti su bili odlično pripremljeni – rekla je Nika Jelaska, predsjednica Organizacijskog odbora.

Hrvatski studenti ove godine nisu imali uspjeha kao prijašnjih. Predstavljali su nas studenti iz Rijeke koji, nažalost, nisu prošli preliminarne testove. Hrvatski debatanti inače slove za jedne od boljih u svijetu, ali za Hrvate je ove godine naglasak bio na organizaciji prvenstva, a ne na samoj debati.

Zagrebačko sveučilište kao domaćin nije smjelo nastupati, a i dobro nam je došla ta pauza kako bismo se mogli potpuno posvetiti organizaciji. Inače smo među 20 sveučilišta na svjetskoj listi i postižemo zapažene rezultate. No debatna scena u Hrvatskoj nije toliko razvijena i zbog toga nije lako zadržati kontinuitet dobrih rezultata. Nadamo se da će se nakon prvenstva podignuti svijest o debatama i da će se više mladih uključiti u rad klubova – istaknula je Jelaska.

Prije dvije godine Srbija je bila domaćin Europskog prvenstva, a sada beru plodove tog rada. Naslov europskih prvaka proslavili su u Zagrebu, a debatna scena u Srbiji u uzletu je od natjecanja. Cilj je da se to dogodi i u Hrvatskoj.

Sad imamo kvalitetne klubove u Splitu, Rijeci i dva u Zagrebu. Postoji kvalitetan kadar, ali još je premalo ljudi uključeno. Imamo vrhunske debatante, ali trebamo proširiti bazu. Nadamo se da ćemo popularizirati debatu kao način rekreacije i razmjene mišljenja jer to je primarni zadatak – dodala je Jelaska.

Debatno prvenstvo simulira uvjete u britanskom parlamentu, a četiri tima podijeljena su u dva tabora. Jedan mora naći argumente za, a drugi protiv neke teze. Samu tezu timovi dobivaju 15 minuta prije početka debate i onda moraju pripremiti argumentaciju koju iznose sedam minuta.

Ovdje se ponajprije gleda kvaliteta argumentacije, suci neće u obzir previše uzimati zamucivanje i takve probleme. Nije lako donijeti odluku o pobjedniku, katkad samo jedna riječ može prosuditi. Natjecanje upravo ovisi o sucima koji s dobrim tezama mogu dati dodatnu kvalitetu kao što smo imali slučaj u Zagrebu – smatra Jelaska.

Debatna scena najrazvijenija je u Velikoj Britaniji, odakle i potječe. Kod njih se radi o klubovima koji imaju i više od 300 članova te provode kvalifikacije kako bi mogli imati najkvalitetnije timove za natjecanja.

Nije nam cilj imati takve klubove jer jednostavno nemamo ljude za to. U regiji stojimo jako dobro, ali treba biti bolje. Srbija napreduje velikim koracima, Slovenija je na našoj razini. Velikim koracima prema naprijed idu Makedonija i Kosovo. Ovim smo natjecanjem željeli pomoći da se razvije i regija te sve ide u tom smjeru. Priprema se prvo Skopje open i nadam se da će opravdati očekivanja – dodala je Jelaska.

Zagreb je domaćinstvo dobio tijesno, pobijedivši Durham s 13 prema 12 u glasovima, a postojala je velika skepsa u debatnim krugovima hoće li ga uspješno organizirati.

Naime, Zagreb se dva puta kandidirao za domaćina Svjetskog prvenstva, a jednom je i pobijedio. No prvenstvo mu je oduzeto i od tada postoji skepsa u vezi sa Zagrebom kao domaćinom. Cijeli projekt stajao je oko 1,3 milijuna kuna, a većim dijelom financirao se iz kotizacija koje su sveučilišta plaćala za timove.

Mi smo Durham pobijedili iznimno tijesno, a najviše nam znače njihove pohvale nakon završetka natjecanja kada su nam čestitali i priznali da ga ni oni sami ne bi tako dobro organizirali. Imali smo donekle potporu državnih institucija, a pogotovo su nam pomogli Ministarstvo socijalne politike i mladih koje je platilo smještaj za strane volontere; Gradsku skupštinu i gradonačelnika koji su nam omogućili autobuse i Gradsku skupštinu za polufinalne dvoboje te Ministarstvo kulture koje nam je ustupilo HNK za veliki finale.

To nam je uvelike olakšalo organizaciju – rekla je Jelaska.

Nakon što se spustila zavjesa u HNK na uspješno održano Europsko sveučilišno prvenstvo, pred zagrebačkom debatnom unijom kratak je odmor. Sljedeće godine u Beču vraćaju se među natjecatelje, a to bi opet moglo značiti i povratak na pobjednička postolja.