Home / Tvrtke i tržišta / Projekt TookBook priprema je za posao s e-udžbenicima

Projekt TookBook priprema je za posao s e-udžbenicima

Tvrtke Lamaro Digital i Sedam IT uložile su oko pet milijuna kuna u digitalno izdavaštvo. Počele su s posuđivanjem knjiga, što je svojevrsni temelj za ulazak u segment e-udžbenika kada za to dođe vrijeme.

Zadovoljni smo prvim reakcijama publike na naš projekt digitalne knjižnice, a najvažnije je da je riječ o potencijalu od kojeg mnogo očekujemo u budućnosti – kaže Marin Maletić, vlasnik tvrtke Lamaro Digital, koji je u suradnji s tvrtkom Sedam IT prije nešto manje od godinu dana pokrenuo TookBook.

Riječ je o usluzi putem koje je uz mjesečnu pretplatu od 39 kuna moguće posuđivati knjige elektroničkim putem. Prema Maletićevim riječima, TookBook ogledni je primjerak digitalnog izdavaštva, kojim se bavi njegova tvrtka, a koja razvija platforme i za nove projekte, uključujući i e-udžbenike. Te su dvije tvrtke u digitalno izdavaštvo dosad uložile oko pet milijuna kuna. Maletić kaže da je osim početnih tehnoloških ulaganja, tu i održavanje cijelog pogona, koje je skupo, a na svemu je angažirano desetak ljudi.

Trenutačno je u ponudi digitalne knjižnice oko tisuću naslova iz beletristike i publicistike domaćih i stranih autora, a dostupne su i knjige za lektiru. Maletić najavljuje unapređenje modela plaćanja, s različitim tarifama za posuđivanje knjiga, ovisno o duljini preplate. TookBook ima registriranih oko 10.000 pretplatnika, a posuđivanje, odnosno čitanje knjiga moguće je na računalu, mobitelu ili tabletu. Maletić kaže da su napravili dobar proizvod u tehnološkom smislu, uza strateško partnerstvo s Večernjim listom, koje se prema njegovim riječima odnosi na marketinšku podršku, te Vipnetom. Usluga je dostupna u obliku mobilne aplikacije TookBook Library, koja se preuzima na servisima Google Play i App Store.

Nesumnjivo je da se knjige posuđuju najčešće u klasičnim knjižnicama, mnogi ljubitelji čitanja ne bi se lako odrekli prebiranja knjiga i šuškanja papira među prstima. Ne manje važno je i to što je godišnja članarina za knjižnice 50 kuna, čemu je vrlo teško konkurirati s 39 kuna na mjesec za TookBook. Problem za digitalne izdavače je i u tome što se na e-knjige plaća PDV od 25 posto, jer se to tretira kao usluga, a PDV na tiskane knjige je pet posto.

Činjenica je da bi posuđivanje knjiga u knjižnicama stajalo mnogo više od 50 kuna na godinu da knjižnice nisu subvencionirane. Kada biste iz naše cijene maknuli PDV, a na cijenu članarine u klasičnoj knjižnici dodali trud i vrijeme za dozvuku u knjižnicu, zatim zakasnine, koje su jako visoke, razlika u cijeni jako bi se smanjila. Uzmite li u obzir da su u TookBooku knjige stalno dostupne, bez obzira na potražnju i lokaciju na kojoj se nalazite, onda cijena od 39 kuna nije visoka – objašnjava Maletić, kojem nije jasno zbog čega postoji razlika u poreznom tretmanu između elektroničkih i papirnatih knjiga.

Od izdavača koji su učinili dostupnim svoje knjige i na TookBooku, Maletić najviše surađuje s Frakturom i Znanjem. Neki izdavači, pogotovo oni koji su istovremeno i knjižari, nisu previše skloni elektroničkoj posudbi jer se onda knjige kod njih slabije prodaju, a neki se pribojavaju i piratstva, pa nerado svoja izdanja puštaju kroz elektronički oblik. Maletić je uvjeren da knjige što više treba tržišno valorizirati, iako je izdavaštvo kod nas sada velikim dijelom oslonjeno na subvencije. Ne namjerava svaštari, ali pruži li se prilika, ulazak u posao s izdavanjem digitalnih udžbenika nije nimalo neperspektivan.

Maletić procjenjuje da je ukupni tržišni potencijal za elektroničku posudbu knjiga oko 150.000 korisnika, a to bi značilo prihod od 40-ak milijuna kuna na godinu. Te vrtoglave brojke sigurno neće biti lako dosegnuti. Najčitaniji naslovi na TookBooku zasad su oni inozemnih autora, uglavnom novine i vijesti. Čitani su ljubavni romani, krimi, djela religijskog i spiritualnog karaktera, a ponuda se stalno osvježava, najviše knjigama stranih autora. Među tim novostima primijetili smo i jednu knjigu domaćeg, i to starijeg autora – ‘Brezu’ Slavka Kolara.