Grupa Sherif

Drvni sektor jedini ima dovoljno domaće kvalitetne sirovine na kojoj se uz daljnje restrukturiranje i ulaganje u znanje, dizajn, nove proizvode, inovacije, nova tržišta i tehnologiju mogu brzo udvostručiti proizvodnja, izvoz i zaposlenost.

Ovogodišnji Međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta, koji traje od 15. do 19. listopada na Zagrebačkom velesajmu (ZV), dobra je prilika da se predstave domaći proizvođači. Više od 180 izлагаča iz Hrvatske i 19 svjetskih zemalja predstavit će svoje proizvode, a direktorica ZV-a Marina Pavković kaže da je Ambienta izvrstan komunikacijski kanal između hrvatskih tvrtki i hrvatskih potrošača. No možda je posebnost ovogodišnje Ambiente ta da bi zapravo mogla biti još jedna prilika da se ostvari davna zamisao da svi domaći proizvođači imaju svoj centar u kojem bi se prodavao hrvatski namještaj.

Kako neslužbeno doznajemo, pregovori o domaćem trgovačkom centru u posljednje su se vrijeme intenzivirali. Direktorica Zagrebačkog velesajma Marina Pavković zainteresirana je da taj prostor upravo dobije takvu funkciju, no to ovisi i o stajalištu Zagrebačkog holdinga. Centar bi trebao biti u rangu drugih trgovačkih centara, što znači da bi u njega trebalo uložiti dvadesetak milijuna eura – a upravo je to bio kamen spoticanja između poduzeća, gradskih otaca i države.

Danas drvna industrija uprihoduje 1,3 milijarde dolara na godinu, a na domaće tržište otpada oko 35 posto. Podigne li se ono na 50 posto, država i Grad tu bi investiciju mogli vratiti za dvije do tri godine. Pitanje je to i budućnosti te branše koju je u posljednjih nekoliko godina osim krize pokosila gradnja trgovačkih centara, a s druge strane nema više poticaja iz operativnog programa koje je hrvatska vlada ukinula u ožujku iako je u proračunu za tu namjenu bilo predviđeno 79 milijuna kuna.

Uostalom, direktor Hrvatskoga drvnog klastera Marijan Kavran upozorio je na to da je domaća drvna industrija bolje pozicionirana u svijetu nego u Hrvatskoj. Samo na njemačkom tržištu rasla je ove godine za čak 35,8 posto. Drugim riječima, startna pozicija domaćih industrija povoljna je: ima vrlo kvalitetnu sirovinu, prepoznata je na stranim tržištima i spremna je ulagati.

Profesor na zagrebačkom Šumarskom fakultetu Darko Motik priznaje da nastavni program do sada nije bio usklađen s industrijskim potrebama, zbog čega upravo rade na dva projekta koja bi mogla unaprijediti suradnju znanosti i poduzetništva.

• Uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije utvrđujemo načine na koje možemo obrazovati buduće kadrove za svoje gospodarstvo, a s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava te s poduzećima želimo definirati nove standarde – kaže Motik.

Grupa Sherif već je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila planirani godišnji prihod od 180 milijuna kuna. Prema riječima njezina suvlasnika Murata Pašića, ta bi obiteljska tvrtka godinu mogla završiti s 240 milijuna kuna prihoda. Proizvodi rezanu gradu te elemente za namještaj i parket i izvozom ostvaruje osamdeset posto prihoda. Egipat je njezino najveće tržište, na koje otpada 75 posto izvoza. Izvozi još u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), Libiju, Kinu i Vijetnam.

• Ove smo godine povećali izvoz u Egipat za 25 posto. Sudjelovanje na Drvnom sajmu u Sajgonu prije tri godine bio je pun pogodak jer smo zaključili vrlo vrijedne poslove, a Vijetnam je i inače brzorastuće gospodarstvo. U UAE izvozimo gotove elemente za štokove i vrata, na kojima je neto dodana vrijednost često veća nego na parketu ili namještaju – kaže Pašić.

Njegov sin Damir, tvrtkin suvlasnik, kaže da je izvoz pomno i strpljivo planiran nekoliko godina i da trenutačno istražuju tržišta Indije, Japan, Južne Koreje, Libije, Maroka i Alžira.

Ulaganjem u novu tehnologiju za proizvodnju alulok-prozora obiteljska tvrtka Lokve pokazuje u kojem smjeru treba ići domaća drvna industrija, pogotovo male tvrtke. Ulaganje vrijedno 2,5 milijuna eura isplatit će se, kaže predsjednik Uprave Franjo Mihelčić, u manje od deset godina. Važnije je to što su s tim proizvodom pronašli nišu. U godinu dana prozor je prepoznat na tržištima Austrije, Italije, Slovenije, Južne Koreje te Rusije; u potonjoj vide sjajnu priliku za rast izvoza.

Alulok-prozor hibridna je kombinacija drva i aluminija visoke toplinske i zvučne izolacije i višega cjenovnog razreda. Drvo kao prirodni materijal s unutarnje je strane, a aluminij štiti prozorski okvir od vremenskih neprihoda. Mihelčić, koji je inače i potpredsjednik Drvnog klastera, kaže da razvijaju nov ekološki proizvod – otpornije termički tretirano drvo za drvene fasade koje ne upija vlagu. Nije mogao reći kad će se pojaviti na tržištu, no vjeruje kako će s tim proizvodom moći potražiti i nova tržišta u svijetu.

Sofa koja se jednostavnom rotacijom naslona oko središnjeg dijela za sjedenje transformira u bračni krevet postala je prepoznatljiv proizvod tvrtke Prostoria; dvije boje jasno naglašavaju njegovu dvostruku funkciju. Primjer je to dobre suradnje s dizajnerskim timom Numen koji se prodaje u više od trideset zemalja na svim kontinentima. Predsjednik Uprave Tomislav Knezović kaže da pod nazivom Prostoria žele razviti vlastite proizvodne linije originalnog dizajna i visokokvalitetne izvedbe.

• Snimili smo profesionalne fotografije proizvoda u studiju i vani, napravili katalog te se predstavljali na priznatim svjetskim sajmovima dizajna i namještaja. Štand koji mjestom, veličinom i dizajnom prati razvoj proizvoda veoma je financijski zahtjevan, a mora se postavljati svake godine na svim sajmovima i iz to predstavljati najnovije proizvode. Za sada ne možemo govoriti o potpunom uspjehu jer smo još u fazi velikih ulaganja, no vjerujemo da smo na dobrom putu je malo, ali stalno rastemo – kaže Knezović.

U prvih šest ovogodišnjih mjeseci izvoz hrvatske drvne industrije u Njemačku porastao je za 35,8 posto, čemu je najviše pridonio virovitički Tvin. Kao i ostatak industrije tvrtka je okrenuta prema izvozu jer, kao što kaže predsjednik Uprave Ivan Špoljarić, ako bi proizvodili samo za domaće tržište, za tri bi mjeseca bile zadovoljene njegove potrebe.

• Prirodno je da težimo stranim tržištima iako se ondje borimo s najžešćom konkurencijom. Ondje bez ‘pametnih’ i usavršenih proizvoda nemamo izgleda, pa i mi i druge hrvatske tvrtke same moramo mnogo ulagati u razvoj. To je također preduvjet opstanka – ističe Špoljarić. Tvrtka upravo ulaže trideset milijuna kuna u novu decimirnicu, numerički upravljanu tehnologiju, obvezan standard za proizvodnju pametnih proizvoda na drvnoj bazi. Inače je posljednjih godina domaća drvna industrija ulagala oko 550 milijuna kuna na godinu, što je bio jedan od glavnih razloga opstanka unatoč krizi. Zbog toga Špoljarić najavljuje i nova ulaganja.

Spin Valis kao najveći proizvođač namještaja u Hrvatskoj ove godine očekuje više od 175 milijuna kuna prihoda. Udio u izvozu osamdeset je posto, a u odnosu na lani ukupni bi prihod trebao biti veći za sedam milijuna kuna. Izvozi u više od trideset zemalja, prije svega u Europu, zemlje nastale raspadom Jugoslavije te u SAD, Kanadu, Izrael, Vijetnam i druge. U velikim je ulaganjima: u kogeneracijski pogon uloženo je 68 milijuna kuna, a početak pokusnog rada očekuje se do 20. prosinca. U sljedeće dvije godine pak uložit će pedeset milijuna kuna u nove sušarske kapacitete, u nove linije za dužinsko-širinsko spajanje elemenata, optimalno krojenje elemenata te CNC strojeve za obradu drva. Spin Valis ostaje dosljedan proizvodnji vrhunskih proizvoda izrađenih od masivnog drva – slavonskog hrasta i bukve.

• Strategija neulaska u proizvodnju koja se temelji na ekonomiji obujma bila je ispravna jer se u proizvodnji jeftinih proizvoda teško boriti s azijskom konkurencijom – zaključuje predsjednik Uprave Zdravko Jelčić.

Drvari priliku vide i u europskim reformskim mjerama poznatima kao Europski semestar koje je hrvatska vlada prihvatila u travnju kao industrijsku i strategijsku politiku iz Nacionalnog programa reformi. U njima se predviđaju velike reforme gospodarstva i dostizanje važnih ciljeva poput oživotvorenja zelene ekonomije, energetske učinkovitosti ili stvaranja preduvjeta za niskougljično gospodarstvo. Kavran kaže da je lobiranje drvoprerađivača i šumara u Europskom parlamentu legitimno i dobrodošlo. Naime, nakon ljetne stanke na šumi utemeljene industrije pokrenut će mnogo lobističkih inicijativa i organizirati važne događaje na kojima žele skrenuti pozornost političara i donositelja odluka na ključne sektorske teme.

• Nije to ništa novo jer sektorske udruge već godinama trase raju preduvijete za donošenje pozitivne zakonske regulative koja treba učvrstiti i dodatno pojačati važnost tog sektora u europskoj zelenoj ekonomiji – kaže Kavran. Dodaje da su energetska učinkovitost i veće redovanje energije dobivene iz drva, doprinos ublažavanju klimatskih promjena, inicijative o neutraliziranju ugljika, zadržavanje stanovništva na ruralnim područjima te dugoročna održivost šumarstva i prerade drva ključna područja na kojima taj sektor može napraviti još više.

• Prerada drva i šumarstvo nedvojbeno su industrija koja može jako pridonijeti ostvarenju razvojnih ciljeva EU. Sve se to može ostvariti, mogu se također ubrzati ukupan razvoj ruralnih područja – zaključuje Kavran.

Hrvatske šume jedan su od najvažnijih partnera domaćih drvne industrije, ako ne i najvažniji. Zbog toga je pogleda te državne tvrtke na budućnosti djelatnosti vrlo važan, o čemu razgovaramo s predsjednikom Uprave Ivanom Pavešićem.

• U kojem bi se smjeru trebala razvijati drvna industrija i kako taj razvoj mogu pratiti Hrvatske šume? – S našega gledišta drvna se industrija u Hrvatskoj može i treba razvijati povećavanjem stupnja obrade i dorade drvne sirovine, donosno finalizacije proizvodnje. Upravo takav razvoj Hrvatske šume nastoje potaknuti već godinama. Potkraj 2012. s predstavnicima drvoprađivačke industrije potpisali smo i pismo razumijevanja u kojemu se jasno kaže da bi cjenik drvnih sortimenata, odnosno ljestvica popusta, trebao potaknuti razvoj finalne drvoprađivačke industrije. Sve uvjete imamo: povoljnu cijenu sirovine, njezinu izvrsnu kvalitetu, FSC-ov certifikat koji joj osigurava prodaju i konkurentnost na svim tržištima… Na drvenoj je industriji da od takve sirovine proizvode jednako kvalitetan finalni proizvod, odnosno da je oplemeni dobrim dizajnom i obradom.

• S obzirom na to da je tržište slobodno i da pravo na sirovine imaju i tvrtke iz EU, imali mehanizama zaštite domaćih tvrtki u tom dijelu? Koji su to mehanizmi? – Hrvatske šume uspješno su provele jedan od mehanizama zaštite domaćih drvoprađivačkih tvrtki. S njima smo potpisali višegodišnje ugovore, pa se većina sirovine prodaje na domaćem tržištu. Izvoz trupaca u prvih devet ovogodišnjih mjeseci bio je samo jedan posto, i to one robe za koju kod nas nije bilo interesa. Učinili smo sve što je bilo u našoj moći da tako zaštitimo domaću drvnu industriju iako smo to možda učinili nauštrb većih prihoda koje smo mogli ostvariti na međunarodnim nadmetanjima. No ponavljamo da je naš cilj snažna i konjunktorna domaća drvna industrija prepoznatljiva na našem i na stranom tržištu, stvaranje dodane vrijednosti te otvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj. Kao državna tvrtka nemamo samo gospodarsku nego i društvenu odgovornost jer smo poslodavac u svim ruralnim krajevima naše zemlje.

• Kakva je suradnja s interesnim udrugama? – Dobra. Sve nesuglasice koje smo imali uklonjene su i stvar su prošlosti zahvaljujući stalnom zajedničkom radu na utvrđivanju problematičnih točaka i njihovu rješavanju.

Dizajn je jedan od glavnih aduta u razvoju industrije namještaja te prozora i vrata. Član trija Numen Nikola Radeljković kaže da je dizajn odgovoran za identitet, funkcionalnost, cijenu i estetiku proizvoda te je zato presudan za vrijednost proizvoda u odnosu na drugi za koji je utrošena jednaka količina sirovine.

• Kupac cijeni jedan ili više aspekata proizvoda, ali dizajn, manje ili više, utječe na sve. Za hrvatsku proizvodnju, konkretno za proizvodnju namještaja i prateće opreme, on može biti ključni činitelj uspjeha koji će omogućiti ostvarivanje prihvatljive cijene proizvoda, stvaranja identiteta, prepoznatljivosti na tržištu, inovaciju bez izvanrednih ulaganja, ali i još više. Dizajn može, kao u Kvadrinu slučaju, odrediti cjelokupnu strategiju tvrtke. Svi u Hrvatskoj svjesni su da je rad u Hrvatskoj skup. To je tako i u zemljoradnji i u prerađivačkoj industriji. Mi ne možemo svoju konkurentnost tražiti u najnižoj cijeni. Prisiljeni smo razvijati vlastiti proizvod, brend i tržišnu nišu, što uopće ne mora biti loše. Tako je i s drugim zemljama europskog zapada – kaže Radeljković.

Numen je s tvrtkom Prostoria (bivšom Kvadrom) razvio sof Revolving. Iako je, govori Radeljković, u početku bilo nerazumijevanja, predsjednik Uprave Prostorie Tomislav Knezović tijekom razvoja je shvatio potencijal dizajna i odlučio aktivno uključiti dizajnere u razvoj svih Prostorijinih proizvoda.

• Rezultat je nakon tri godine, slobodno mogu reći, spektakularan. Prostorijini su dizajneri uz Red Dot osvojili dvije nagrade Interior Inovation Award te mnogo drugih priznanja. Proizvodnja se iz godine u godinu udvostručuje, a izvoz utroščuje te, što je nama možda najvažnije, naši su proizvodi postali dio društvene stvarnosti u Hrvatskoj – naglašava Radeljković.

Devedeset četiri posto drvne industrije temelji se na domaćoj sirovini i lani je, prema HGK-ovim podacima, ostvarila pretkrizne rezultate iz 2008., kad je među prvima osjetila posljedice svjetske recesije.

Drvna industrija Hrvatske glavna je snaga i pokretač održivog gospodarskog razvoja utemeljenog na upotrebi resursa, primjeni znanja i inovacija te regionalni lider u proizvodnji drvenih proizvoda i namještaja visoke dodane vrijednosti – kaže Božica Marković, direktora Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u HGK.

Koliko je ta industrija i socijalno važna za Hrvatsku, možda najbolje govori podatak da radnici u njoj nisu strajkali iako im je prosjek plaće 3400 kuna. Razlog je, kaže tajnik Sindikata drvne i papirne industrije Darko Iđaković, u tome što su to ljudi s ruralnih područja koji su sretni što imaju bilo kakav posao, ali i niže naobrazbe, zbog čega ne mogu očekivati bolje plaćen posao. Ipak, kaže Iđaković, u drvnoj industriji svjesni su niskih plaća, razgovaraju o tome, pa i on smatra da bi država upravo zbog 22 tisuće zaposlenih i još 30 tisuća u pratećoj industriji trebala pomoći proizvođačima gdje god može. Kako ističe Jelčić, ali i suvlasnik Sherif grupe Murat Pašić, drvni sektor jedini ima dovoljno vlastite, domaće kvalitetne sirovine na kojoj se uz daljnje restrukturiranje i ulaganja u znanje, dizajn, nove proizvode, inovacije, nova tržišta i tehnologiju mogu brzo udvostručiti proizvodnja, izvoz i zaposlenost.