Home / Financije / Apartmani

Apartmani

U sektoru u kojem se svake godine dramatično preuveličavaju izazovi, na kraju sve ispadne dobro. Tako je bilo prošle godine, a tako će biti i ove. Hotelijerski sektor prošle je godine ostvario 228 milijuna kuna dobiti, a godinu ranije bio je 226 milijuna kuna u gubitku. Riječ je o gotovo 500 milijuna kuna razlike koja ‘visi’ u zraku, a dramatičnih promjena nije bilo. Zdrave kompanije zdravo rastu, gubitasi i dalje tonu. No pojedine tvrtke sklene su raznim knjigovodstvenim pretumbacijama i preljevanju sredstava. Osim toga mnogo je državnih tvrtki u međuvremenu čistilo bilancu za postupak predstečajne nagodbe ili privatizacije. Ono što će zasigurno utjecati na razliku u poslovnim rezultatima sektora u ovoj i prošloj godini posljedice su, prvo, smanjenja PDV-a u 2013. s 13 na 10 posto, a onda povratka na 13 posto u 2014. Među turističkim tvrtkama i dalje traje proces konsolidacije i spajanja, nedavno je završeno pripajanje trgovačkih društava Valamar grupa d.d. i Valamar Adria holding d.d. iz Zagreba društvu Riviera Adria d.d. iz Poreča, čime je stvorena Valamar Riviera d.d. (što će razveseliti mnoge koji nisu mogli ‘poloviti’ sve nazive tvrtki i njihovu povezanost).

Pojedinačno gledajući, Valamar i dalje drži prvu poziciju na listi najuspješnijih. Međutim, ako u obzir uzmemo da je nedavno Istraturist preuzela Plava laguna u vlasništvu Grupacije Lukšić, za koju se pretpostavlja da će također nastaviti konsolidaciju, broj jedan više nije Valamar. To je ujedno i najveća novost na turističkom tržištu. Grupacija Lukšić trenutačno se sastoji od Jadranjskih luksuznih hotela (JLH) sa sjedištem u Dubrovniku te Plave lagune sa sjedištem u Poreču.

Ta transakcija predstavlja veliku prekretnicu za Grupaciju u Hrvatskoj. Prije 20 godina realizirali smo prvo ulaganje, a 20 godina kasnije potvrdili smo predanost dugoročnom ulaganju u Hrvatsku i hrvatski turizam – izjavio je Davor Lukšić Lederer, predsjednik Grupacije Lukšić Hrvatska.

Hoće li se i na koji način konsolidirati sve turističke tvrtke unutar Grupacije Lukšić trenutačno nije poznato jer u tvrtki ne žele komentirati planove do zaključenja transakcije. Ukupni smještajni kapacitet Grupacije sada je 46 tisuća, a Valamarov iznosi 43 tisuće kreveta.

Prošlogodišnji konsolidirani prihodi Grupacije Lukšić u turizmu iznosili su oko 900 milijuna kuna (oko 400 milijuna kuna zabilježili su Jadranjski luksuzni hoteli nakon pripajanja svih tvrtki, a Plava laguna ostvarila je oko 500 milijuna).

U 2013. godini prihodi Istraturista bili su na razini od oko 460 milijuna kuna, što znači da bi konsolidirani prihodi Grupacije uskoro nadmašivali 1,2 milijarde kuna, što je gotovo za 400 milijuna kuna više od Valamar Riviere.

Nakon što je Plava laguna preuzela Istraturist, dobili smo konkurenta koji nam je veličinom vrlo usporediv, što će povećati natjecateljski duh u obje kompanije. Naše su razlike u kapacitetima zanemarive, ali iako Valamar ima nešto manje kreveta, i dalje smo vodeći prema broju smještajnih jedinica i prihodima. No za laskavu titulu vodeće kompanije važniji su prihodi, rast prihoda i rast profitabilnosti, odnosno nova vrijednost koju stvaramo našim dioničarima. Utrka je vrlo otvorena, a smatramo da ćemo financijskim pokazateljima nastaviti opravdavati titulu vodeće hrvatske turističke kompanije i u budućnosti – izjavila je Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar Riviere.

Valamar je ove godini realizirao tri velike investicije, uključujući hotel Valamar Dubrovnik President, koji je nakon obnove i nadogradnje postao prvi Valamarov hotel s pet zvjezdica i u tijeku je realizacija projekta vrijednog 220 milijuna kuna – luksuznoga obiteljskog Valamar Isabella Island Resorta na otoku Sveti Nikola, koji se otvara u sezoni 2015. Ivana Budin Arhanić objašnjava da je 2014. bila izazovna godina i to ne samo u segmentu kampova, koji su bili pogođeni i lošim vremenom, nego i zbog blagog podbačaja potražnje na sjevernim jadranskim destinacijama.

Rezultat u Dubrovniku pozitivan je i zbog velikih ulaganja i podizanja kategorija hotela u ovoj godini, no u našim sjevernim destinacijama moramo reći da nas je mediteranska konkurencija, poput Grčke, ove godine nadmašila na našim ključnim tržištima. Utjecaj lošeg vremena, o kojem se mnogo pričalo, samo je točka na ‘i’ nizu kritičnih točaka hrvatskog turizma, koje su vidljivije kad pada kiša – a to su kratka sezona, nedostatak usluga s dodanom vrijednošću, slabo razvijen destinacijski menadžment i nejasna percepcija Hrvatske na ključnim tržištima. Stoga su zaista nužni veliki koraci prema naprijed – smanjiti PDV na smještaj na pet posto, riješiti problematiku turističkog zemljišta i modernizirati sustav.

Hotel Ivan u šibenskom Solarisu jedan je od najboljih autorskih uradaka ugledna hrvatskog arhitekta Borisa Magaša. Prošlogodišnjom obnovom hotel se predstavio u novome dalmatinskom ‘štiju’. Sve je napravljeno tako da se ne ugrozi osnovna ideja arhitekta Magaša. Godine 1968., kad je sagrađen, slovio je za najmoderniji hotel na Jadranu.

Obnovom mu je dan prepoznatljiv dalmatinski pečat. Sve je u znaku Dalmacije i Sredozemlja: od baja preko materijala do hortikulturnog uređenja. Novo ruho dobile su 372 sobe i sve zajedničke prostorije, restorani, wellness-centar te nove kongresne dvorane.

Sada je Hotel Ivan središte mnogih seminara, simpozija i kongresa. Svi ističu i hvale njegovu prozračnost i autentičnost dalmatinskog ozračja. Hotel je logičan nastavak vrlo popularnog Dalmatinskog sela, nezaobilaznog odredišta bilo kojeg posjetitelja Solarisa. O velikoj popularnosti organizacije kongresnih skupova poslije njegove obnove svjedoči i 39-postotni rast tog segmenta hotelskog poslovanja u odnosu na 2013.

Ove se godine na listi najuspješnijih našlo i mnogo više ugostiteljskih objekata nego inače. Najbolje rezultate i dalje ostvaruje tvrtka Globalna hrana, koja upravlja lancem McDonald’sa. U Maistri, koja je prošle godine povećala dobit s 55 na 75 milijuna kuna i prihode za 25 milijuna kuna, ističu kako bi zbog razlike u stopi PDV-a mogli ove godine upraviti 25 milijuna kuna manje nego lani. Prošle i ove godine Maistra je nastavila ulaganja od 370 milijuna kuna u podizanje kvalitete usluge (turističko naselje Amarin te zona Monte Mulini – Lone – Eden). Tvrtka je izgubila znatan broj ruskih gostiju u 2013. (44 posto u odnosu na realizaciju obujma 2012.), a u 2014. ostvaren je dodatni pad od 40 posto. Također, ove godine smanjen broj gostiju s nizozemskog tržišta, što je dodatno utjecalo na podbačaj očekivanog obujma i potrošnje u kampovima. No kako kaže Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre, racionalnim upravljanjem troškovima poslovanja Maistra je znatno podigla operativnu efikasnost društva, na što je dijelom utjecala i promjena u ključnom menadžmentu.

U odnosu na protekle godine ostvareno je znatno povećanje prihoda podizanjem razine prosječnih cijena koje se temeljilo na rastu kvalitete usluge, ali i na restrukturiranju i povećanju efikasnosti upravljanja kanalima prodaje, a naročito snažnijom orijentacijom na direktni kanal. Povećanje udjela prodaje luksuznog segmenta proizvoda dodatno je potaknulo rast prosjeka cijena – kaže Popović.

Do 2018. godine Maistra planira podizanje razine kvalitete svih hotela u Rovinju na razinu četiri i pet zvjezdica, s time da planira sagraditi dva nova luksuzna hotela – Valdaliso i Park.

Za razliku od hotelijera, turističke agencije nisu se baš usrećile iako su i one prošle godine ostvarile veće prihode. Ulazak u EU za agencije je značio primjenu posebnog postupka oporezivanja. Naime, više ne vrijedi ista stopa PDV-a za sve usluge, a i razlika je i u tome radi li se s klijentom u Hrvatskoj, tuzemstvu ili inozemstvu, što agencije dovodi u situaciju da se drugačije postavljaju prema klijentima i uslugama u turizmu koje se oporezuju prema stopi od 25 posto ili 13 posto. Zbog nedostatka službenog tumačenja agencije koje ne žele biti u prekršaju obično primjene veću stopu PDV-a, koja je povoljnija za državu, ali ne i za njih. Financijska slika njihova poslovanja za osam mjeseci 2014. godine pogoštat će se jer su za isti promet plaćale dvostruko veći porez. Iako su domaće turističke agencije ostvarile porast fizičkog prometa, u 2013. nastavljena je tendencija smanjivanja njihovog udjela u ukupnom turističkom prometu u gotovo svim segmentima te posluju s gubitkom. Prema Fininim podacima, turističke agencije 2013. godine ostvarile su prihod od 4,3 milijarde kuna, 300 milijuna kuna više u odnosu na godinu ranije, međutim, gubici sektora povećali su se s 52,4 na 88,7 milijuna u 2013. U Udruzi hrvatskih putničkih agencija očekuju da će ukupni rezultati za 2014. godinu pokazati pad realnog prometa i krizu agencijskog poslovanja te da će se, ne bude li većih promjena, pad nastaviti i 2015. Pa ipak, najveća agencija Atlas, koja se još uvijek ‘čupa’ iz gubitaka još od posrnulog adriatic.neta, lagano se oporavlja.

Uvođenje novih poslovnih modela, akvizicija novih partnera i optimizacija troškova rezultirali su porastom poslovnih prihoda Atlasa u 2013. godini. Uveli smo centralni rezervacijski sustav, SAP, interno smo posložili kompaniju. Uložili smo i u razvoj vlastitih proizvoda – izleta i tura te vlastite brodske flote, koji nas diverzificiraju i dodatno pozicioniraju kao vodeću DMC kompaniju u Hrvatskoj. Morali smo proširiti ponudu, podići razinu kvalitete i sve to uz održavanje najkonkurentnije cijene na tržištu – objašnjava Ivan Gadže, predsjednik Uprave Atlasa.

Osvojnuo se i na 2014., za koju kaže da je spominjanje poplava u stranim medijima izazvalo određenu dozu neizvjesnosti kod partnera. Dodao je da je rusko tržište, koje je u 2013. pokazalo velik potencijal za Atlas, u 2014. zabilježilo znatan pad, ponajprije uzrokovani devalvacijom rublja i nestabilnošću tržišta. Ove se godine na listi najuspješnijih našlo i mnogo više ugostiteljskih objekata nego inače, od kojih najbolje rezultate i dalje ostvaruje tvrtka Globalna hrana, koja upravlja lancem McDonald’sa. Tvrtka je u 2013. povećala dobit sa 7,4 na 27 milijuna kuna, kao rezultat otvaranja novih i preuređenja postojećih restorana, a jedan od razloga bila je i smanjena stopa PDV-a.

Promatrajući turistički sektor, hotelijeri su i dalje glavni nositelji zarade. No među hotelijerima najveći su šampioni kampovi, uz koje se veže pravi biznis. Mnogo hotelijera, posebice u Istri, bileži stagnaciju fizičkog prometa u hotelima pa ih kampovi zapravo izvlače. To se najbolje može vidjeti ako se uspoređi udio dobiti u prihodima kod hotelskih tvrtki koje imaju kampove u portfelju (gdje dobit iznosi od 15 do 25 posto prihoda) i onih koji ih nemaju, gdje je dobit svega nekoliko posto prihoda. Činjenica je da hotelijeri plaću i kukaju već godinama, a ne ide im nimalo loše, pogotovo ako ih se usporedi s ostalim bolesnim dijelovima hrvatskoga gospodarstva. Prema dosadašnjim rezultatima za pretpostaviti je i da će 2014. godina biti još jedna rekordna za turizam, da će prihodi hotelijera biti veći barem za pet posto, kao i dobit. Povišena stopa PDV-a sigurno će se osjetiti u konačnim rezultatima, kao što se lani osjetila snižena, no kao što zbog sniženog PDV-a investicije nisu dramatično rasle, tako se ni zbog povećanog nisu smanjile, kako se najavljuvalo.

Zabrinjava što se na hrvatskom turističkom tržištu nije pojavio nijedan novi svjetski poznati igrač s novim projektima, koji bi stvorio novu dodanu vrijednost u ukupnoj ponudi. Najavljen je da će se u idućih nekoliko godina investicije u turizam povećati za nekoliko milijardi kuna, ali uglavnom je riječ o tvrtkama u državnom portfelju. U međuvremenu svjedočimo brojnim restrukturiranjima, preslagivanjima i pripajanjima, što su isključivo interne promjene. Zabrinjavajuće je i da, unatoč rastu prihoda i investicija, taj porast ne prati i broj zapošlenih u sektoru. A to je ključan preduvjet za ono u što se kunu sve kompanije – bolju kvalitetu usluge.