HEP Priprema se dokapitalizacija izdanjem novih dionica

Dokumentaciju za dokapitalizaciju još je počela pripremati bivša uprava HEP-a, ali zasad nisu poznati konkretan model i način tog postupka.

HEP, hrvatska elektroprivreda (HEP) iduće bi se godine trebala dokapitalizirati izdanjem novih dionica. Prema informacijama dobro upućenog izvora bliskog Vladi, projekt izdanja novih dionica počela je pisati bivša uprava na čelu s Tomislavom Šerićem, a nova, na čijem je čelu Perica Jukić i koju je nedavno postavio ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, treba ga nastaviti.

Međutim, eventualna dokapitalizacija HEP-a, o kojoj se govori i koja se planira više od deset godina te za koju će mnogi reći da prijeko potrebna, još nije do kraja definirana. U Državnom uredu za upravljanje državnim imovinom ističu da takve odluke donosi Vlada, iz Vlade poručuju da je to pitanje za Ministarstvo gospodarstva, iz kojeg nam nisu odgovorili na pitanja, a u HEP-u ne mogu odgovoriti jer ‘ne raspolažu informacijama na koje se Lider poziva’ te da su ‘odluke o dokapitalizaciji u domeni vlasnika’.

Iako je HEP Vladinom odlukom uvršten među 27 tvrtki za kojima postoji dugoročna društvena potreba i za koje se do 2017. ne predviđa privatizacija, to ne znači da se do tada neće dokapitalizirati. Kako sada stvari stoje, prilično konkretna ideja o dokapitalizaciji postoji, a dokumentacija se, prema našim izvorima, priprema(la). Međutim, nisu poznati model i način tog postupka.

Bilo kako bilo, o HEP-ovoj privatizaciji/dokapitalizaciji govori se više od desetljeća. Nema vlade ni premijera koji nisu planirali takav potez. Vlada premijera Ivica Račana izradila je Zakon o privatizaciji toga državnog mastodonta, no osam godina poslije vlada Jadranke Kosor stavila ga je izvan snage, ali tadašnji njezin savjetnik Borislav Škrgo zauzimao se za dokapitalizaciju tvrtke.

Razlog ukidanja tog zakona bile su gospodarska kriza i recesija, u kojima nije bilo opravdano privatizirati HEP. Govorili su da je u tom trenutku posebno naglašena uloga države u održavanju energetskog sustava stabilnim, i to zbog opskrbe i izbjegavanja cjenovnih udara, ali i obveze restrukturiranja koja proizlazi iz tzv. trećeg paketa energetskih smjernica Europske unije.

Ukidanjem Zakona o privatizaciji otvorila su se vrata stranim strateškim partnerima da kupe HEP-ov većinski paket – tako se povećava mogućnost gubitka strateški važne industrije.