Dio hrvatskih tvrtki ne zna što sve može dobiti od konzultanata

U savjetovanju ste usredotočeni na tvrtke iz uslužnog sektora. Tko vam se najčešće obraća iz njega? Tradicionalno sektori profesionalnih usluga, posebno IT-a, maloprodaje, energetike te komunalnih usluga, što je posljedica dugogodišnjeg praktičnog iskustva i poznavanja specifičnosti tržišta. Također mnogo radimo s klijentima iz sektora poštanskih i logističkih usluga te pružateljima javnih usluga, dakle tijelima državne uprave i lokalne samouprave. Klijenti su srednja i velika poduzeća koja očekuju mjerljiv napredak.

Koje usluge nudite i koje se najčešće traže? Portfelj je strukturiran u četiri područja: korporativna strategija, tržišna strategija i marketing, informacijske tehnologije i poboljšanje učinkovitosti. U većini angažmana uvodimo promjene i tako dijelimo uspjeh ili neuspjeh. Šarolikost potražnje jasno se vidi na primjerima češćeg traženja marketinških strategija za nove usluge iz Bjelorusije i Ukrajine te na trenutačnoj usredotočenosti klijenata iz zemalja naše regije na povećanje efikasnosti, revidiranje strategije i optimiranje portfelja.

Prema vašem iskustvu, u kojim su segmentima, odnosno područjima, tvrtke najslabije? Općenito, najveći je prostor za poboljšanje u povećanju učinkovitosti pružanja usluga i optimiranju portfelja. Uslužni sektor uvelike ovisi o kompetentnosti, radnim navikama i motivaciji ljudi koji uslugu pružaju, pa je glavni fokus povećanje učinkovitosti uz veliku angažiranost ljudi. Česte promjene uslužnog sektora zahtijevaju brzu i pravodobnu reakciju uza zadržavanje strateškog smjera. Dio sektora u Hrvatskoj još negira krizu kao novu stvarnost.

Osim u Hrvatskoj usluge nudite u drugim zemljama. Gdje poslujete? Najviše radimo u zemljama Zajednice nezavisnih država, i to većinom u Bjelorusiji, Ukrajini i Rusiji. Također, imali smo uspješne projekte u zemljama srednje i istočne Europe. Trenutačno smo angažirani i u Velikoj Britaniji i Norveškoj.

Kako biste ocijenili tržište konzultantskih usluga u Hrvatskoj? Tržište potražnje još je u vrtićkoj fazi. Dio tržišta ne zna što može dobiti od konzultanata, kako ih ugovoriti te kako upravljati odnosom. Drugi dio rabi ih većinom za ‘čisti savjet’ – bez primjene. S obzirom na globalne trendove u konzaltingu smatram da je sadašnje stanje neodrživo te da se neminovnost uporabe konzultanata kao implementatora savjeta uz podjelu rizika ne može izbjeći. Manji dio hrvatskog tržišta već primjenjuje novi model.

S kojim se izazovima suočavaju tvrtke iz uslužnog sektora nakon ulaska u EU? Uslužni sektor, posebno privatni dio, općenito karakterizira mala mogućnost obrane tržišta od novih igrača zbog prirode djelatnosti i donekle malih kapitalnih troškova. Mogućnost brzog inoviranja poslovnih modela sektoru pak osigurava konkurentnost na bilo kojem tržištu. Udio usluga u globalnom BDP-u od 71 posto, a u EU 79 posto, dovoljno govori o potencijalima – potez je na tvrtkama.

Koje su vaše referencije, po čemu se izdvajate od drugih konzultantskih kuća na našem tržištu? Savjetura je, prije svega, ‘niche’ tvrtka za uslužni sektor. Praktično iskustvo stvaranja velikih uslužnih organizacija pokušavamo prenijeti klijentima koji vrednuju zajedništvo provedbe, dijeljenja rizika i praktičnost savjeta. Naši klijenti kažu da smo strastveni, usredotočeni, izravni i da ne volimo dosadu. Iza nas stoji 73 projekta u četvrtastoj zemalja.