Kontroling i konzalting u upravljanju promjenama trenutačno su najpopularniji hitovi u financijskom savjetovanju. Nadmašili su dugogodišnju dominaciju faktoringa i osiguranja potraživanja na ljestvici najtraženijih usluga.
Cijena nekog predmeta nije ista plati li ga se gotovinom, kreditnom karticom ili kreditom, ali mnogi toga nisu svjesni. Malo tko je prije 2008. godine i početka svjetske ekonomske krize razmišljao o tome da kamate poskupljaju sve što se plaća s odgodom, primjerice, frizuru ili nešto drugo plaćeno kreditnom karticom. Trošilo se što se nije imalo, živjelo na kredit, a nisu to činili samo građani, nego i poduzetnici.
Propali Pevec jedan je od primjera lošeg ulaganja, uzimanja kredita koje nije mogao vraćati, ali nije jedini kojeg je ekonomska kriza ‘samljela’ i koji se našao u nemilosti banaka. No Pevec se reprogramirao, restructurirao i s novom upravom ponovno posluje. No mnogi su propali i još plaćaju dugove, ovrhe.
Iako su banke u Hrvatskoj, uz koordinaciju Hrvatske udruge banaka (HUB-a), dvije godine prije početka krize počele provoditi zajednički projekt besplatnih radionica za građane na teme ‘Kako uskladiti primanja i troškove’ i ‘Štednja i ulaganje: mudro je imati informacije’, mnogima je to financijsko opismenjavanje stiglo preksano jer su već bili debelo u dugovima. No tu vještinu nužno je svladati jer je bez financijske pismenosti nemoguće je racionalno upravljati novcem i troškovima. Zbog toga je ove školske godine financijsko opismenjavanje postalo sastavni dio obrazovnog programa u hrvatskim i školama nekih od država članica Europske unije. Oni koji su izašli iz školskih klupa katkad, obično kad zagusti, potraže pomoć konzultanata.
Prošle je godine skupina stručnjaka koju je osnovalo Ministarstvo financija napravila Nacrt prijedloga Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti kao podlogu izradi Nacionalnog programa financijskog opismenjavanja građana. Program financijskog opismenjavanja nužan je za sve – od predškolske djece do starijih osoba – da bi se podigla razina financijske pismenosti i tako zaštitili od prezaduženosti. Financijskim obrazovanjem potiče se odgovor na odnos pojedinaca prema financijskim proizvodima i uslugama, štednja i upravljanje osobnim ili obiteljskim financijama.
Cilj je financijskog opismenjavanja razumjeti svoju ulogu na tržištu financijskih proizvoda i usluga, znati svoja prava i obveze, izbjeći prezaduženost i štedjeti. Za program financijskog obrazovanja u Hrvatskoj mjerodavni su Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. U skladu s tim u Hrvatskoj je održan i prvi Global Money Week ili Tjedan novca, u kojem su sudjelovala ministarstva, poslovne udruge, banke… Naime, i od banaka, osiguravajućih kuća te ostalih sudionika financijskog tržišta očekuje se da pridonesu podizanju financijske pismenosti.
Banke su s ciljem podizanja pismenosti građana objavile i tablicu za vođenje kućnog budžeta i Mali bankovni rječnik. No svaka banka ima poseban pristup svojim klijentima. Erste banka je, primjerice, godinama sudjelovala u radionicama ‘Kako uskladiti primanja i troškove’, kojima se nastojala povećati financijska pismenost građana, a sad na svojim web stranicama ima Erste savjetnik, koji sadrži budžetske tablice, savjete i posebne proizvode banke. U temi o vođenju vlastitih i obiteljskih financija klijentu banke ponuđeni su konkretni prijedlozi kako započeti štednju i za što sve štedjeti.
Ta je banka nedavno u sklopu Erste Net-Bankinga omogućila besplatnu uslugu upravljanja financijama, koja klijentima daje točan uvid u osobnu potrošnju i omogućuje analizu prihoda i troškova uz grafički i kalendarski prikaz potrošnje. U toj banci tvrde da su hrvatski građani posljednjih godina postali financijski oprezniji i racionalniji. Dinamika kreditiranja stanovništva očekivano je usporena, što je posljedica povećanog opreza građana i neizvjesnosti na tržištu rada, a gotovinski krediti traženiji su od stambenih.