Koja je to revolucija bila početkom 70-ih prošlog stoljeća kad je računalni inženjer Ray Tomlinson izmislio e-poštu! Elektronička je pošta svojom brzinom, jednostavnosti, jeftinosti i interaktivnosti ubrzo osvojila svijet i postala je nezaobilazna u privatnom, a posebice u poslovnom komuniciranju. Do prije nekoliko godina mnogo internetskih korisnika rabilo je tu globalnu računarsku mrežu ponajprije zbog slanja i primanja elektroničke pošte. No priča o e-poručkama s godinama se zakomplicirala jer je sve teže njima upravljati, posebice u poslovnoj komunikaciji.
Do prije desetak godina većina e-poručaka koje smo dobivali bilo je uglavnom od poznatih osoba, ali danas nam je elektronička pošta pretrpana reklamama, novim porukama i zahtjevima iz Twitera, Linkendlna, lascivnim porukama s društvene mreže za upoznavanje Twoo (iako se uopće ne sjećate i ne znate da ondje imate svoj profil), komentarima s Facebooka… U takvim uvjetima teško se snaći, organizirati poštu, uočiti važne poruke, a kamoli brzo i lako komunicirati poslovno i na radnome mjestu ili, još gore, e-poštu rabiti za internu komunikaciju među članovima tima u izradi projekta (a svi su projekti, kako znamo, vrlo važni). Istina, dijelom možemo doskočiti toj zbrći imamo li više e-adresa, pa rabimo, primjerice, privatnu i poslovnu.
No čemu komplicirati kad sve i nakon miriše na to da bi meju uskoro moglo odzvoniti? Naime, tom se nada kanadski informatičar i poslovnjak Stewart Butterfield upravo zato što je izmislio Slack, novi alat za internetsku komunikaciju. Službeno izdanje Slacka bilježi stalan tjedni rast korisnika od pet do deset posto. Bez velike marketinške kampanje, oslanjajući se gotovo samo na usmenu preporuku i hvalospjeve korisnika, broj onih koji se njime koriste dosegnuo je 140 tisuća. S obzirom na to da je prije svega namijenjen za svakodnevnu komunikaciju zaposlenika jedne tvrtke ili članova tima, već ga umjesto e-pošte rabe velike globalne tvrtke poput eBaya, Sonyja, Yelpa i NBCUniversala. A sve je krenulo prije otprilike četiri godine kad je spomenuti Butterfield, nakon što je napustio online servis za pohranu slika i videosadržaja Flickr čiji je bio suosnivač, osnovao tvrtku Tiny Speck. Cilj mu je bio razviti društvenu online igru ‘Glitch’. I upravo tijekom rada na tom projektu u njegovoj su se tvrtki interno koristili aplikacijom Slack. Kada su shvatili kako im zbog njega više ne treba e-pošta i da se ta aplikacija još može unaprijediti, slijedilo je restrukturiranje tvrtke i orijentiranje na nov projekt – Slack – koji bi globalno zamijenio e-poštu.
Nakon neuspjeha s igrom ‘Glitch’ Slack je bio pun pogodak inventivnom Kanađaninu. Uz njega postaju suvišni i e-pošta i SMS-ovi. Slack je alat za komunikaciju organiziranu na jednome mjestu, odmah pretraživ i dostupan bilo gdje (na svim uređajima, od računala do pametnih telefona i tableta) i bilo kada. Kako radi? Riječ je o ‘chat’-aplikaciji koja integriira servise koji se često rabe, poput Twitera, GitHuba i Dropboxa. Komunikacija unutar Slacka organizirana je u kanalima. Kanal je javni komunikacijski prostor, odnosno soba za čavrljanje u kojoj korisnici razmjenjuju poruke o nekoj temi. Korisnici mogu kreirati koliko god žele tematski određenih kanala i pristupiti im sa samo nekoliko klikova. Osim javne komunikacije mogu razmjenjivati izravne poruke koje se upotrebljavaju za privatnu komunikaciju s pojedinim članovima tima. Sva komunikacija unutar Slacka pretraživa je s jednog mjesta i uključuje sve razgovore u kanalu, direktna poruke, dokumente, slike, videosadržaje i druge sadržaje koje smo integrirali u Slack s drugih servisa. Alat je moćan upravo zbog mogućnosti integracije s mnogo aplikacija i servisa. Zahvaljujući integraciji korisnik može dobiti sve relevantne informacije i aktivnosti iz drugih servisa i aplikacija kojima se koristi. Popis servisa na službenim stranicama koje Slack podržava dug je i stalno se dopunjuje.
