Velika trojka

Iako je biti konzultant u Hrvatskoj pomalo rizičan posao, budući da nije toliko prepoznat među menadžerima koliko bi možda trebao biti, u svijetu je to sasvim drugačije. Postoje milijuni konzultanata koji svakodnevno svojim savjetima pomažu kompanijama i njihovom napretku, a svega je desetak konzultantskih kuća poznato u gotovo svakom kutku planeta.

Svake godine renomirani svjetski mediji objavljaju razne liste i analize najvećih i najboljih konzultantskih kuća. Iako je stotine tih lista i analiza, imena na njima vrlo su često gotovo pa ista. ‘Velika trojka’ i ‘Velika četvorka’ pojmovi su koji se najčešće mogu pročitati uz imena najvećih konzultanata.

‘Velika trojka’ kolokvijalni je naziv za tri najveće svjetske strateške konzultantske kuće, a najveće su prema prihodu. Također, smatraju se i najprestižnijim poslodavcima u konzultantskoj industriji. A oni su: McKinsey & Company, Boston Consulting Group i Bain & Company.

Koliko su te tvrtke ogromne, pokazuje njihov ukupni godišnji prihod (za 2013. godinu) od 13,8 milijardi dolara, a zapošljavaju više od 32.000 ljudi. Dakle, svaki njihov zaposlenik ima prihod od nekoliko stotina tisuća dolara na godinu. Sve tri su kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država. Najveći je među ‘Velikom trojkom’ McKinsey, čiji godišnji prihod iznosi 7,8 milijardi dolara, zapošljava 17.000 ljudi u 104 uredu u 60 država svijeta. Godišnji prihod po zaposleniku iznosi oko pola milijuna dolara. Glavni im je fokus u poslovanju međunarodnim i upravljanje te organizacijske i informacijske tehnologije.

McKinsey & Company osnovao je James McKinsey 1926. godine u Chicagu. Originalno ime bilo je James O. McKinsey & Company. Boston Consulting Group osnovao je 1963. godine Bruce D. Henderson, bivši prodavač Biblije i student sveučilišta Vanderbilt i Harvard. Te su ’63 krenuli s dva konzultanta da bi lani došli na 9200 zaposlenika u 78 uredu u 43 države. Lani je prihod BCG-a iznosio 3,95 milijardi dolara. Za razliku od ostalih velikih konzultantskih kuća u svijetu koje su svoje temelje poslovanja razvijale i dalje razvijaju u takozvanom zapadnom svijetu, BCG se orijentirao na zemlje gdje ‘sunce izlazi’. Naime, polovica prihoda BCG-a dolazi s jugoistočnih azijskih tržišta i samim time pionir je konzaltinga u Aziji. BCG smatra se stručnjakom za korporativni razvoj, rast i inovacije.

Bain & Company najmanja je i najmlađa konzultantska kompanija ‘Velike trojke’. I ono što je zanimljivo, osnovalo ju je 1973. godine deset bivših zaposlenika BCG-a. Lani su zapošljavali 5500 ljudi u 51 uredu u 33 države. Svaki taj zaposlenik imao je godišnji prihod od 373.000 dolara, što bi značilo da je ukupni prihod Bain & Companyja bio nešto veći od dvije milijarde dolara.

Nakon ‘Velike trojke’, za koju se smatra da je vrh vrhova u konzultantskom svijetu, slijedi ništa manje važna ‘Velika četvorka’. Riječ je o četiri najveće međunarodne kompanije koje svojim klijentima diljem svijeta nude usluge revizije, savjetovanja o osiguranju, porezima, korporativnom financiranju i pravne usluge.

‘Velika četvorka’ revizor je za cijeli niz velikih svjetskih kompanija, javnih i privatnih. Toliko je jaka da je stvorila svojevrsni oligopol u reviziji velikih tvrtki. Primjerice, ‘Velika četvorka’ radi reviziju za čak 99 kompanija čije su dionice uvrštene u indeks FTSE100 (jedan od najpoznatijih svjetskih burzovnih indeksa).

A ‘Velika četvorka’ su: Deloitte, Pricewaterhouse (PWC), Ernst & Young (odnosno EY) i KPMG. Te četiri kompanije zajedno zapošljavaju nevjerojatnih 750.000 ljudi, a godišnji prihod ukupno im je 119 milijardi dolara. Dvije kompanije imaju sjedište u Europi (Deloitte i KPMG), a dvije u SAD-u (PWC i EY). Ta grupa nekada je bila poznata kao ‘Velika osmorama’, pa je reducirana na ‘Veliku šestorku’, a nakon serije spajanja i preuzimanja na ‘Veliku petorku’. Današnji naziv aktualan je već 12 godina kada je iz kluba ‘Velikih’ ispio Arthur Andersen zbog umiješanosti u skandal s Enronom.

Zanimljivo je da nijedna kompanija u ‘Velikoj četvorki’ nije samostalna, nego je riječ o mreži profesionalnih usluga, svaka u svom vlasništvu i sa samostalnim upravljanjem. Te su ‘mreže’ sklopile ugovore s drugim članicama unutar grupacije te dijele zajedničko ime, brend i standarde kvalitete. Svaka članica sustava osnovana je od matice kako bi koordinirala aktivnosti unutar mreže. Tako je u slučaju KPMG-a osnovana švicarska tvrtka koja koordinira, a u slučaju Deloittea, PricewaterhouseCoopersa i Ernst & Younga osnovano je londonsko društvo s ograničenom odgovornošću. Te tvrtke koordinatori ne daju eksterne profesionalne usluge i nisu vlasnici niti kontroliraju tvrtke članice mreže. Sličan sustav imaju mreže odvjetničkih društava.

Često se događa da svaka članica posluje samostalno u svojoj državi i prema njezinim regulatornim pravilima. Tako je KPMG 2007. najavio da će spojiti četiri tvrtke članice u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Švicarskoj i Lihtenštajnu u jednu kompaniju.

Tijekom 20. stoljeća bilo je ‘Velikih osama’, a većina tih kompanija nastala je spajanjima i savezima među britanskim i američkim revizorima na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Tijekom većeg dijela prošlog stoljeća ‘Velika osmorama’ bio je pojam koji se najčešće koristio. Tada su postojali Arthur Andersen, do 2002. kada je propao zbog afere s Enronom, Arthur Young & Co., Coopers & Lybrand, Ernst & Whinney, Deloitte Haskins & Sells, Peat Marwick Mitchell, Price Waterhouse te Touche Ross.

Tijekom 80-ih godina ‘Velika osmorama’ strelovito je rasla. Spojili su se s mnogo manjih tvrtki. Jedno od najvećih spajanja bilo je 1987. kada se Peat Marwick spojio s grupom Klynveld Main Goerdeler, čime se stvorio KPMG Peat Marwick, a kasnije samo KPMG. Dvije godine kasnije Ernst & Whinney spojio se s Arthur Youngom i tako je nastao Ernst & Young. Par mjeseci nakon toga Deloitte, Haskins & Sells spojili su se s Touche Rossom i stvorili Deloitte & Touche. U srpnju 1998. Price Waterhouse spojio se s Coopers & Lybrandom, čime je nastao PricewaterhouseCoopers. Tri godine kasnije u SAD-u je odjeknuo skandal s Enronom i sa svjetske revizorske scene nestao je Arthur Andersen. I tako je nastala ‘Velika četvorka’.

Nakon najpoznatijih svjetskih strateških i revizorskih konzultantskih kuća, najtraženiji su IT konzultanti. S obzirom na to da je danas sve na internetu i bez toga komunikacijskoga kanala gotovo da nema ni života, svatko tko želi poslovati mora se orijentirati na njega. Budući da je internet golem, potrebna je stručna pomoć kako bi se što lakše i jednostavnije moglo raditi. Nakon IT konzultanata, na red dolaze svi ostali. Marketinški, PR, strateški i usko specijalizirani konzultanti postaju sve traženiji.