Kad su kupili domaće kompanije, strani vlasnici uglavnom su ugasili preživjele razvojno-istraživačke kapacitete. Zato danas u velikoj mjeri ovisimo o svjetskim tehnološkim i tržišnim trendovima i transferu znanja na takav način.
Anketa o primjeni ‘foresighta’ među većim hrvatskim kompanijama nije urodila nekim plodom. Ili se ne upotrebljava ili nismo dobili nikakav odgovor, premda se neke aktivnosti izučavanja budućnosti i dugoročnih strateških planiranja primjenjuju u najvećim domaćim tvrtkama. Češći je slučaj, doduše, da se primjenjuju određeni oblici strateškog predviđanja. Telekomunikacijsko tržište se, primjerice, unazad deset godina pokazalo kao jedno od najdinamičnijih pa se za dugoročnu poslovnu održivost precizno predviđanje događaja pokazuje vrlo važno.
Hrvatski Telekom implementirao je mehanizme predikcije zasnovane na kvantitativnim i kvalitativnim metodama u više internih procesa. Kvantitativne metode usmjerene su na prepoznavanje kratkoročnih trendova u korištenju komunikacijskim uslugama, a kvalitativne metode uglavnom se upotrebljavaju u strateškom planiranju i analizi alternativa – kažu u HT-u. Zbog specifičnosti svakog područja upotrebljavaju se različiti mehanizmi i alati i nema jedinstvenog sustava, ali unapređuju se i povezuju podatkovni sustavi kako bi čitava kompanija bila u stanju koristiti se jedinstvenim izvorom podataka u vlastitim predikcijskim analizama.
Atlantic Grupa se, kažu u toj kompaniji, za potrebe jednogodišnjeg budžetiranja služi svim dostupnim alatima koji mogu pomoći u izradi što boljeg budžeta koristeći se ‘bottom-up’ pristupom. Kod dugoročnog planiranja i formiranja strategije poslovanja najviše se promišlja o inovacijama u proizvodnom portfelju i potencijalnom otvaranju novih tržišta.
Na grupnoj se razini dodatno formira strategija o potencijalnom širenju kompanije sagledavanjem budućih potencijala novih ili postojećih tržišta i kategorija – kažu u Atlantic Grupi.
Ni u izučavanju budućnosti na institucionalnoj razini situacija nije mnogo bolja. Tom temom bavio se Hrvatski institut za tehnologiju (HIT), koji je kao središnja točka za ‘foresight’ u Hrvatskoj organizirao i sudjelovao na događajima na temu ‘foresighta’. U tu svrhu razvijali su se kapaciteti u području kompetitivnih analiza (competitive intelligence) i tehnološkog predviđanja (technology foresight). HIT je potom prenio svoje funkcije na BICRO, kasnije na HAMAG-BICRO, koji danas, kažu u toj instituciji, nastavljaju razvijati vlastite kapacitete u području potpore srednjoročnom i dugoročnom odlučivanju vezano uz tehnološke projekte, ocjenu njihove atraktivnosti te prioritete tehnološkog razvoja Hrvatske. U tijeku su, dodaju, pripreme nacionalnog projekta ‘Science and technology foresight project’, u kojem će HAMAG-BICRO sudjelovati kao jedan od dionika procesa tehnološkog predviđanja.
