JANAF

Jedna od rijetkih profitabilnih državnih tvrtki sisačku naftu mogla bi nadoknaditi skladištenjem nafte i vještim špekuliranjem na tržištu te dizanjem cijena prijevoza.

Jadranski naftovod, tvrtka od strateškoga državnog interesa kojom gotovo tri godine upravlja Dragan Kovačević, u ovom trenutku ima prednost u infrastrukturi koja je sagrađena prije četrdeset godina, financijski gotovo otplaćena te tehnički dobro održavana. Dakle, riječ je o tehnički dobrom sustavu koji je i ekonomski dobro amortiziran. Na neki je način i spasio Janaf jer on nikad u svome radnom vijeku nije radio s više od pola kapaciteta, pa ga je prema svoj logici slobodnog tržišta i biznisa odavno trebalo zatvoriti. Naime, projektirani je kapacitet cjevovoda 34 milijuna tona nafte na godinu, a instalirani 20 milijuna tona. Njime je od 1979., kad je pušten u rad, do danas transportirano 198,8 milijuna tona nafte. To je 5,5 milijuna tona nafte na godinu, odnosno samo 27 posto instaliranog kapaciteta.

Transport nafte očito se može povećati, a Janaf si je osigurao strateški važno mjesto za opskrbu naftom Hrvatske te regije. Naime, rafinerijama je omogućeno da biraju pravac i izvor opskrbe. Zahvaljujući reverzibilnosti dijela naftovoda rafinerije se opskrbljuju naftom iz dvaju pravaca: iz Omišlja i Mađarske, tj. naftovoda Družba, što povećava sigurnost opskrbe. Nafta se može transportirati i do rafinerija u Slovačkoj i Češkoj iz Omišlja. Tu im je rusko-ukrajinska kriza dala poseban vjetar u leđa pa u slučaju Janafa uistinu vrijedi, sada već floskula, kriza je prilika: zbog stagnacije svojih glavnih tržišta (Hrvatska, Srbija, BiH) počeo je tražiti nove poslove i iskoristio geopolitičke okolnosti. Slovačka nafta uvozi iz Rusije preko Ukrajine pa svaka dulja obustava transporta može negativno utjecati na slovačko tržište. Nedavno je stoga Janaf potpisao Memorandum o razumijevanju sa slovačkim Transpetrolom da bi očuvao energetsku sigurnost. Potpisao je i ugovor o transportu 1,3 milijuna tona nafte s Molom.

Osim usluga transporta pojačao je segment skladištenja. Sada kada su cijene nafte niske, savjetuju energetski stručnjaci, trebalo bi bjesomučno kupovati naftu i skladištiti je te prodati kad ponovno porastu ili se vrate na sto dolara. Tada govorimo, napominju, o velikoj zaradi. Janaf dijelom ide i prema tome. Posljednjih godina sagrađeno je 480 tisuća prostornih metara kapaciteta za skladištenje nafte i 100 tisuća prostornih metara za skladištenje naftnih derivata, tako da su ukupni spremnički kapaciteti za naftu 1,54 milijuna prostornih metara i 200 tisuća prostornih metara za naftne derivate. Kovačević napominje da su ove godine završeni investicijski projekti na terminalima Omišalj i Žitnjak vrijedni 642 milijuna kuna, čime je završen velik investicijski ciklus vrijedan ukupno milijardu kuna. Nastavljaju intenzivan investicijski ciklus.

  • Počet će se graditi podmorski naftovod otok Krk – kopno i u pripremi je projekt dogradnje Terminala Omišalj. To će otvoriti nove prilike za daljnji razvoj i uspješno poslovanje s povećanjem skladištenja nafte i derivata te realizacijom projekta Jadranskog centra za skladištenja nafte i derivata na Omišlju – dio je planova koje izdvaja Kovačević.

Sigurnost opskrbe ovih je dana glavna tema, ali i jedan od temeljnih ciljeva EU, stoga i u Sektoru na isto lanjsko razdoblje, povećali su se i prihodi od transporta, skladištenja nafte i naftnih derivata, prihodi od prodaje u inozemstvu.

No unatoč dobrom poslovanju ima nezanemarivih prijetnji na domaćem tržištu. Prijeti daljnji pad i zatvaranje Rafinerije Sisak. Pojedinici misle da bi Janaf taj gubitak mogao nadoknaditi dizanjem tarifa za transport nafte. Naime, novim Zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata koji je stupio na snagu početkom godine regulator više ne donosi metodologiju za utvrđivanje prihoda i tarifa za transport nafte i naftnih derivata, nego Janaf sâm utvrđuje uvjete i cijene za pristup naftovodu i pregovara o njima. Pojednostavnjeno, može ‘olabaviti’ kod onih koji imaju izbora, a nadoknaditi na drugoj strani. No teško da bi propao gubitkom Siska. Stoviše, da izgubi cijeli domaći transport, i Sisak i Rijeku, i dalje bi poslovao u plusu. Uzmemo li u izračun devet ovogodišnjih mjeseci, gubitkom prihoda od transporta nafte na domaćem tržištu koji su u prva tri kvartala 2014. iznosili 28,2 milijuna kuna njegova dobit smanjila bi se na oko 55 milijuna kuna (sad je 65,9 milijuna kuna). Sagleđamo li pak širu sliku, koja se nerijetko zanemaruje, iako je transport za Sisak bio malen (prema neslužbenim informacijama, ispod milijun tona nafte na godinu), Janafu se ruši kapacitet i dijelom se dovodi u pitanje budućnost naftovoda građenoga za bar četiri rafinerije. Lendava je već ukinuta, Sisak možda ide istim putem. Ako ostanu samo Bosanski Brod i Pančevo, to je sva kako prijetnja.

Dakle, kratkoročno, Janaf neko vrijeme može opstati na mađarskom, slovačkom ili srbijanskom tržištu bez Rafinerije Sisak, možda sutra i bez riječke rafinerije, no pitanje je može li s time igrati na duge staze. I svakako se ne bi trebao potpuno oslanjati na tržišta koja bi mogla biti vrlo oštra prema njemu. Naftni eksperti podsjećaju na problem koji se pojavio 1970-ih kada su Mađari i Slovaci odustali od već zakupljenih kapaciteta. Ako se situacija ponovi, to bi mogla biti ozbiljnija prijetnja Janafovoj profitabilnosti. Zaključno, Janaf je u ovom trenutku u dobroj poziciji, koristi prednosti svoga kapaciteta i geopolitičke situacije. Karte su mu naklonjene unatoč očitim prijetnjama. Transport nafte igra je dugoročnih aranžmana i geopolitičke uz kombinaciju skladištenja, pa to i dalje mora biti strategija nje-gova preživljavanja.

Industrije HGK smatraju da sve što Janaf čini govori o perspektivnoj budućnosti tvrtke koja je u krizi i recesiji uspjela pozitivno poslovati i nametnuti se kao snažan energetski subjekt s potencijalom za daljnji rast i razvoj. Ujedno je, prema poslovnim pokazateljima, među najboljima u hrvatskom gospodarstvu u 2014. A riječ je o tvrtki kojoj je država većinska vlasnica. Prema financijskim podacima za prva tri tromjesečja, njezina bruto i neto dobit povećale su se za 1,2 posto u odnosu…