Niska nezaposlenost, adut na izborima, vrlo bi brzo mogla strelovito porasti

Brazilska predsjednica Dilma Rousseff uspjela je osvojiti još jedan mandat na čelu jedne od perspektivnijih svjetskih ekonomija, usprkos nizu problema i neizvjesnosti ishoda do posljednjeg trenutka. Rousseff je osvojila 51,59 posto glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora i tako ipak porazila protukandidata Aecija Nevesa, koji je dobio 48,41 posto glasova. Prva žena na čelu države, koja je na vlast došla 2011. s mjesta šefice kabineta vrlo popularnog predsjednika Lule da Silve, zadržala je svoj trenutačni posao usprkos rastućem nezadovoljstvu velikog dijela birača. Ni recentni korupcijski skandal u državnoj naftnoj kompaniji Petrobras nije bio dovoljan za njezin poraz.

Prema navodima brazilske časopisa Veja, bivši direktor u toj kompaniji, koji se nalazi u zatvoru, optužio je ministra energetike Ediona Lobaoa i desetke dužnosnika za primanje provizija iz Petrobras. Znakovi sve snažnijih podjela u brazilskom društvu postali su očiti tijekom ovogodišnjega Svjetskog nogometnog prvenstva, čije je održavanje bilo obilježeno prosvjedima i štrajkovima, ali i ogolilo neefikasnost funkcioniranja države. Prvenstvo je bilo vrlo indikativno i u pogledu konkretnih problema koji opterećuju Brazil, posebice raširene korupcije, sve veće podjele na bogate i siromašne, loših javnih usluga (posebice zdravstva) i ‘hlađenja’ ekonomije. Prije njezinog dolaska na vlast Brazil je bilježio ‘kineske stope’ od 7,5 posto godišnjeg gospodarskog rasta, ali posljednje brojke daleko su od toga i jedva dosežu jedan posto.

• Znam da sam vraćena na mjesto predsjednice kako bih napravila velike promjene koje brazilsko društvo zahtijeva. Želim biti bolja predsjednica nego sam bila dosad – rekla je Rousseff.

Tržišta nisu bila posebno sretna tim ishodom i pobjedom kandidatkinje Radničke stranke, čiji je dobitni recept bilo kombiniranje tržišnih politika sa snažnim državnim intervencionizmom, koncept koji je uspostavio njezin politički mentor i prethodnik. Dobar dio birača, na čijoj su strani sasvim očito bila i tržišta, nadao se pobjedi kandidata Socijaldemokratske partije, koji je u predizbornom programu nudio ‘pro-tržišne’ reforme, sve kako bi pokrenuo pomalo uspavanu ekonomiju i vratio poljuljano povjerenje investitora. Najopipljiviji problemi u ekonomskom pogledu su visoka inflacija, malo veća od visokih 6,5 posto, i velik proračunski manjak, a njezina obećanja o jačanju socijalne države upravo su ono što poslovna zajednica nije željela čuti. S druge strane, nezaposlenost, uvijek jedan od ključnih faktora u izbornom sudaranju, zasad ostaje oko niskih pet posto, ali s obzirom na negativne šire ekonomske trendove vjerojatno neće dugo moći zadržati tu vrijednost.

Ipak, analitičari procjenjuju da će se Rousseff morati pomaknuti bliže političkom centru, u kojem je stajao njezin protivnik, ne samo zbog velike i jasne podjele u društvu već i zbog ekonomske stvarnosti. Teško izvojevanu pobjedu duguje upravo snažnom intervencionizmu i ulaganju u smanjenje siromaštva, iz kojeg je izvučeno oko 40 milijuna ljudi u proteklim 12-ak godina, premda je to tek dobar početak za zemlju od 200 milijuna ljudi. Još uvijek oko 40 posto domaćinstava zarađuje manje od 700 dolara na mjesec i ta biračka baza očekuje od Rousseff nastavak državnih programa koji smjeraju smanjiti siromaštvo. I geografska podjela glasova jasno sugerira odakle je došla pobjeda Rousseff. Najsirašnije pokrajine na sjeveru i sjeveroistoku zemlje uglavnom su premoćno glasale za nju, a bogatiji jug i jugoistok očito su navijali za njezinog protivnika. Jedan od prvih koraka u smjeru zadovoljavanja zahtjeva poslovne zajednice najvjerojatnije će biti smjena sadašnjeg ministra financija Guida Mantege i postavljanje nekoga ‘sklonijeg’ poslovnim krugovima. Imena u licitaciji su Aloizio Mercadante, viši ministar, Nelson Barbosa, bivši tajnik za financije, i Luciano Coutinho, šef razvojne banke BNDES.

Dodatni poticaj za vraćanje ravnoteži kakvu je uspostavio Lula, pomirivši uspješno visoke stope rasta s velikim i skupim socijalnim programima, bit će i ‘prijetnja’ njegovog povratka. Njezin prethodnik najavio je mogućnost ponovnoga kandidiranja 2018. jer ustav zabranjuje samo treći uzastopni mandat, što znači da se Lula može vratiti ako želi. To bi se vrlo lako moglo i obistiniti imajući u vidu skučen manevarski prostor u kojem se Rousseff može kretati. Osim vrlo nategnute pobjede njezina stranka izgubila je mjesta u oba doma Kongresa, zbog čega su mogućnosti za radikalne zaokrete i temeljite promjene vrlo male. Visoka je inflacija i proračun deficitiran, investicije padaju, valuta slabi, a zemlji prijeti i snižavanje kreditnog rejtinga, koji je trenutačno dva mjesta iznad ‘smeća’. U najkraćoj varijanti, Rousseff mora, vjeruju stručnjaci, okrenuti Brazil od ekonomije temeljene na potrošnji prema ekonomiji pogonjenoj investicijama i štednjom. Ako ubrzo ne uspije preokrenuti sve lošije ekonomske pokazatelje, ponovno izabrana predsjednica izgubit će trenutačno jedini opipljivi pozitivan pokazatelj kojem u velikoj mjeri duguje izborni uspjeh – nisku stopu nezaposlenosti. S nedovoljnim širenjem ekonomije, kompanije će polako početi otpuštati radnike. Čime će biti pokrenuti začarani krug poput onog u kojem je Europska unija.

Izbori u Brazilu imali su potencijal prekretnice, ali rezultat je pokazao da većina birača, koliko god smanjena ta većina bila, vjeruje trenutačno predsjednici i želi nastavak politika koje čine okosnicu njezine političke platforme. Ključ za još uvijek mnogobrojna siromašna kućanstava socijalni su programi koji im pomažu izdići se iz siromaštva i poboljšati kvalitetu življenja, a za svježe kreiranu srednju klasu Rousseff donosi obećanje daljnje konsolidacije njenog statusa i povećanje socijalne mobilnosti. To je, zasad, bilo dovoljno za pobjedu, ali već bi sljedeći izbori mogli imati sašvim drugačiji ishod, ako se ekonomski trendovi ne poprave. Ne nužno zato što će ponuđene politike kakve zagovara druga strana zaista pomoći, već jednostavno zato što će birači očajnički željeti promjenu. Koliko je ta promjena realna, mogu vidjeti u Europskoj uniji.