Oporezivanje štednje

Iako uvođenje bilo kakvoga novog poreza nije ugodno i uzrokuje brojna negodovanja, porez na kamate na štednju ne bi trebao stvoriti veće potrese u hrvatskom bankarskom sustavu. Iako je još bivši ministar financija Slavko Linić najavio uvođenje tog poreza, pa se od toga odustalo, čini se da ovaj put neće biti tako. Kabinet ministra Borisa Lalovca odlučan je u provođenju novog nameta na građane jer se državna blagajna nekako mora zakrpati. Iako su neki građani možda uznemireni, čak i s pravom, jer će im država opet nešto uzeti, bankari su mirni.

• Oporezivanje kamata na štednju legitim je mehanizam središnje banke ili države. Ako navedeni zakon bude donesen, sve institucije na koje se primjenjuje morat će ga poštovati, bez mogućnosti iznimke. Budući da je riječ o usklađivanju poreznoga sustava s europskim standardima, najava uvođenja toga poreza nije nas iznenadila – objašnjavaju u Raiffeisen banci (RBA).

Ističu da je prvotno oporezivanje kamata na štednju bilo planirano za 2016., a nedavno su saznali da se početak primjene očekuje na početku 2015. godine, s tim da još nisu poznata rješenja utvrđivanja porezne osnovice i načina obračuna poreza.

Iz Hypo Alpe-Adria banke kažu da dosad nisu zamijetili niti očekuju ikakvo povlačenje štednje građana vezano uz najave poreza na štednju.

• Važno je napomenuti da je hrvatski bankarski sustav stabilan i siguran, a kamate na štednju u Hypo banci i dalje povoljne te više od prosjeka Europske unije, a to su dva ključna faktora koje klijenti navode pri oročavanju sredstava – ističu u toj banci.

No dodaju kako se eventualno može očekivati da dio štediša dio kapitala alocira u investicijske fondove, mirovinsku štednju i životno osiguranje, čiji su prinosi i dalje neoporezivi.

Zasad je poznato da će porez iznositi 12 posto na dobivene kamate i da će se oporezivati svi građani, bez obzira na iznos koji imaju u depozitima. I, naravno, kako to kod nas biva, poznat je datum donošenja poreza na kamate na štednju, prvoga dana iduće godine, a još nema ni nacrta prijedloga tog zakona. Prema projekcijama Vlade i Ministarstva financija, učinak tog poreza za državni proračun iduće bi godine trebao biti oko 300 milijuna kuna.

• Visina kamatnih stopa na štednju u Hrvatskoj i dalje je viša nego u većini zemalja EU, ali s obzirom na raspoložive izvore financiranja, u kontinuiranom je padu već nekoliko godina. Unatoč tomu kao i najavi poreza, Zagrebačka banka i dalje bilježi stalan rast oročenih depozita. I do sada je, uza široku ponudu različitih proizvoda ulaganja, štednja za mnoge građane bila prvi izbor ulaganja – što zbog sigurnosti koju banka pruža i zakonske zaštite u visini od 100.000 eura po klijentu, što zbog činjenice da je u slučaju potrebe lako dostupna – kažu u Zagrebačkoj banci.

• Uvođenjem poreza minimalno će se smanjiti ukupan prinos, ali glavna karakteristika štednje u smislu očuvanja glavnice ostat će te se u tom smislu konkretnije promjene navika štediša zasad ne očekuju – zaključuju u Zabi.

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke za kraj kolovoza, ukupni depoziti u hrvatskim bankama iznosili su 293,57 milijardi kuna. Prema svemu suđeci, u ovoj će godini prijeći 300 milijardi. Od spomenutog iznosa, u oročenim depozitima nalazi se 210,05 milijardi kuna, u štednim 24,15 milijardi, a na transakcijskim računima (tekući i žiro) na kraju kolovoza bilo je 59,37 milijardi kuna. Od ukupnog iznosa svih depozita, građani drže 183,37 milijardi kuna, odnosno dvije trećine. Građani su na kraju kolovoza imali oročeno 144,38 milijardi kuna. Dakle, štedjeti u Hrvatskoj poprilično je atraktivno, a bez obzira na novi porez, trebalo bi biti i dalje.

• S obzirom na to da kamatne stope na oročene depozite i dalje pružaju mogućnost za ostvarenje atractiveh prinosa u odnosu na alternativne oblike štednje, ne očekujemo veći odljev štednje u kunama ili stranoj valuti – komentirali su iz Privredne banke Zagreb.

Ta banka posljednjih godina kontinuirano bilježi trend rasta depozita građana. Klijentima, ističu, nude različite modele štednje, koji se stalno nadograđuju.

U Hrvatskoj poštanskoj banci postoje brojni modeli štednje i u njoj ne očekuju veće promjene nakon uvođenja poreza na kamate. Vjeruju da štednja u bankama ostaje prioritetan, uvjerljivo najvažniji način štednje u Hrvatskoj. Banka se, kažu, stalno prilagođava potrebama i mogućnostima klijenata kako bi im i tijekom krize ponudila prihvatljivo rješenje za ulaganja. Jedan od posljednjih primjera je, kažu, HPB-ova otvorena štednja namijenjena i malim štedišama, koji štednju mogu započeti već s 200 kuna ili 50 eura.

Jedan od novih proizvoda u Hypo banci je i nadogradnja klasične štednje s uslugom ugovaranja životnog osiguranja – GARANT, koju su razvili u suradnji s osiguravajućom kućom Croatia osiguranje.

Prema dostupnim podacima, porez na kamate na štednju u Hrvatskoj bio bi među najnižima u EU. U Njemačkoj, Austriji i Sloveniji porez na kamate na štednju iznosi 25 posto, u Francuskoj 24, u Italiji 20, Mađarskoj 16, a u Češkoj i Belgiji 15 posto. U susjednoj nam Srbiji taj je porez 15 posto, a jedino u Crnoj Gori iznosi devet posto. Kada se donese zakon i uvede porez na kamate na štednju, to znači da će građani koji u banci imaju oročenih 10.000 kuna na godinu platiti 27,6 kuna poreza. Kamate koje bi takav klijent dobio iznose oko 230 kuna (kamatna stopa koju smo uzeli u obzir je 2,3 posto), a 12 posto od toga je spomenutih 27,6 kuna. Klijent koji u banci ima oročenih 50.000 kuna, na godinu bi dobio kamate (stopa od 2,3 posto) od 1150 kuna, a od toga bi platio 138 kuna poreza.

• Depoziti građana i dalje su dominantan oblik štednje u Hrvatskoj, koji uvijek dobiva na atraktivnosti u turbulentnim vremenima kada je averzija prema riziku naglašena. Bitno je napomenuti da štednju građana u Hrvatskoj od početka globalne krize 2008. karakteriziraju razmjerno stabilni trendovi odnosno stabilan rast, usprkos nepovoljnom gospodarskom okružju i nepovoljnim trendovima na tržištu rada. Kao i do sada dominantnu ulogu u alokaciji štednje vidimo na strani preferencije prema riziku, gdje se usprkos trendu pada kamatnih stopa građani i dalje uglavnom opredjeljuju za niskorizične instrumente, prije svega depozite – objašnjavaju iz Erste banke.

Hoće li dio klijenata odlučiti povući novac iz banke i uložiti u nešto drugo? Vrlo vjerojatno. Novac tako mogu uložiti na tržištu kapitala. Mogu kupiti dionice na Zagrebačkoj burzi, ali to je za one koji ne znaju mnogo o tome popriličan rizik. Mogu uložiti i u fondove te prepustiti fondovskim menadžerima da iskoriste njihov novac i zarade. Mnogo je manji rizik od izravne kupnje dionica, ali opet ne jamči zaradu.