Petnaest godina rasta i razvoja u odnosima s javnošću

Zbog zbunjujućih odredbi u kojem je slučaju PDV 13, a u kojem 25 posto, agencije radije obračunavaju višu stopu da se ne bi našle u prekršaju. Više od godinu dana nakon ulaska Hrvatske u EU, putničke agencije kojima se zbog europskih propisa knjigovodstvo okrenulo za 180 stupnjeva još uvijek ne znaju kako obračunati PDV. U tome im ne pomažu nadležne institucije, posebice Porezna uprava. Više ne vrijedi ista stopa PDV-a za sve usluge, razlika je i u tome radi li se s klijentom u Hrvatskoj ili inozemstvu, što agencije dovodi u situaciju da se drugačije postavljaju prema klijentima i uslugama u turizmu, koje se oporezuju stopom od 25 ili 13 posto.

Agencije stoga, kada nisu sigurne koju stopu primijeniti, a ne žele biti u prekršaju, obično primijene veću stopu PDV-a, koja je povoljnija za državu, ali ne i za agencije. Stoga očekuju da će se financijska slika njihova poslovanja u 2014. godini pogoršati jer su za isti promet plaćali dvostruko veći porez.

• Nažalost, većina turističkih agencija ne razumije dobro kada radi u svoje ime i za svoj račun, kada radi u ime i za račun kupca, a kada u ime i za račun dobavljača. Ako agencija pruža uslugu paket-aranžmana ili izleta, porez se obračunava prema posebnom postupku, odnosno na razliku u cijeni plaća se PDV u iznosu od 25 posto. Ako agencija bukira smještaj, plaća poreznu stopu od 13 posto, koliko i hotelijeri. Pokazalo se da ni mnogi porezni savjetnici ne razumiju dobro poslovanje turističkih agencija pa su linijom manjeg otpora sugerirali da u svim slučajevima kada turistička agencija pruža usluge u svoje ime mora primijeniti posebni postupak oporezivanja, što nije dobro rješenje jer se posebni postupak ne iskazuje na fakturi, a poslovni klijenti očekuju da mogu odbiti PDV. O tom se pitanju na naš zahtjev upućen još sredinom lipnja središnjem uredu Porezne uprave nije nitko oglasio – komentira Željko Tresner, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA).

Moguće je da bi zbog toga brojne hrvatske agencije mogle preseliti svoje poslovanje u susjedne zemlje izvan granica EU, a postoji opasnost i da cijeli segment organizacije kongresa i poslovnog turizma doslovno nestane iz ponude hrvatskih turističkih agencija, u slučaju da se poseban postupak oporezivanja bude primjenjivao izvan okvira organizacije paket-aranžmana i izleta.

Kapitalni fond maknuti iz mirovinskog sustava jer prinos nije bio dobar i da će ga prebaciti pod Ministarstvo financija. To se još nije dogodilo, a vjerojatno se i ministar Mrsić predomislio. Glavni je cilj Fonda rast vrijednosti imovine u portfelju, pa je prodaja poduzeća u suprotnosti sa strategijom. S obzirom na to da je Kapitalni fond većinom prodavao dionice, možda je i to jedan od razloga smjene Bošnjaka.

Kapitalni fond i Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo (HMID) dobili su novog čelnika – Srdana Kovačevića. Prošloga tjedna Glavna skupština donijela je odluku od smjeni dotadašnjeg predsjednika Uprave Slavene Bošnjaka, koji, kako nam kažu njegovi znanci, nije očekivao smjenu i bio je iznenađen tom odlukom. Iako u odlukama sa skupštine nije obrazloženo zašto je smijenjen, čini se da nije dobro radio svoj posao. Novi čelnik Kovačević imenovan je na tri mjeseca dok Hanfa ne odobri njegovo ‘ustoličenje’, nakon čega će njegov mandat trajati pet godina. Kapitalni fond upravlja s 1,35 milijardi kuna imovine, od kojih su 94,5 posto dionice, a pola od toga odnosi se na vrijednosnice Končara Elektroindustrije i Podravke.

Pogleda li se portfelj Kapitalnog fonda danas i prije nekoliko godina, vidi se da je taj fond više-manje prodavao dionice iz portfelja. U prospektu uvrštenja dionica Kapitalnog fonda na ZSE iz 2006. postoji popis dionica u portfelju. One su tada vrijedile čak 2,6 milijardi kuna. Kapitalni fond osnovan je 1999. da bi držao najlikvidnije i najatraktivnije državne dionice i da njima upravlja tako da ostvaruje solidan prinos za mirovine u prvom stupu. No kako to biva s državnim idejama, ideja dobra – realizacija nikakva.

Rijetke se agencije za odnose s javnošću u Hrvatskoj mogu pothvaliti da su utemeljene potkraj prošlog stoljeća, odnosno devdesetih godina, kad je na našim prostorima ta profesija tek stasala i kad su se samo vizionari mogli upustiti u avanturu ulaganja u posao za koji su se mnogi pitali: ‘A što je to zapravo?’ Među nekoliko agencija koje su osnovane tih godina samo su neke do danas preživjele sve izazove turbulentnog tržišta, rasle i razvijale se. Posebno mjesto među njima pripada Millenium promociji, po mnogim kriterijima prvoj hrvatskoj agenciji za komunikacijski menadžment koja je već godinama sinonim za hrvatsku priču o uspjehu u odnosima s javnošću.

Utemeljena je 1999. i vrlo je brzo postala ozbiljna konkurencija ispostavama stranih lanaca marketinških i PR agencija. Na tržište odnosa s javnošću unijela je novu kvalitetu inozemnog ‘know-howa’ prilagođenog domaćim prilikama i potrebama. U početku su u njoj radili bivši novinari, ali vrlo su brzo uz vlastito usavršavanje u inozemstvu odgojili novu generaciju stručnjaka školovanih za upravljanje komuniciranjem.

Konkurenciju su, uvijek doživljavali kao poticaj da budu još bolji, kvalitetniji i učinkovitiji, a vodili su se mišlju da ima dovoljno mjesta za sve. Učili su na najboljim globalnim iskustvima, ali, priznaju, i na vlastitim pogreškama. U žarištu su njihova djelovanja klijenti, a uspjeh je rješavanje njihovih problema ili ostvarenje ciljeva. – Nitko na tržištu više ne želi plaćati samo mudro napisane strategije ili savjete koje ionako zna ili ih može usputno naučiti. Da biste bili korisni klijentu, morate mu ponuditi dodatnu vrijednost, odnosno ideje, znanja, rješenja i kontakte koje nema u vlastitom sustavu ili se ne može na njih usredotočiti.

I u odnosima s javnošću rezultati moraju biti mjerljivi i tržišno isplativi – kaže prvi čovjek Millenium promocije Mario Petrović koji je kasnih devdesetih u odnose s javnošću došao iz Hrvatskog informativnog centra i inozemnog izdanja Večernjeg lista.

Drugi utemeljitelj te agencije dr. sc. Božo Skoko, i danas siva eminencija razvoja odnosa s javnošću, također je u svijet odnosa s javnošću došao iz medija. Tada je bio mladi novinar Hrvatske televizije, no potaknut razvojem odnosa s javnošću u Hrvatskoj, vrlo se brzo odlučio na usavršavanje baš na tom području. Nakon nekoliko usavršavanja u inozemstvu prešao je na Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je sudjelovao u pokretanju cijelog smjera odnosa s javnošću, a zatim i poslijediplomskog studija.

Budući da teoriju voli iskušavati u praksi, Skoko i danas u slobodno vrijeme savjetuje nekoliko VIP klijenata Millenium promocije. Pod mentorstvom te dvojice utemeljitelja MPR-a stasale su generacije stručnjaka za odnose s javnošću. Mnogi su od njih nakon korisnog staža u Milleniumu postali vršni glasnogovornici u korporativnom sektoru i državnim ustanovama, a agencija je čak dala i nekoliko profesora, predavača te jednog dekana.

Tvrtkina jezgra ostala je stabilna i postojana, baš kao i klijenti koji su im dali povjerenje te financijski pokazatelji, koji su imali stabilan uzlazni trend unatoč krizi i urušavanju tržišta posljednjih godina. Raditi za klijente poput VIPneta, Adris grupe, Hypo Alpe-Adria-Banke, Jadranke d.d., Croatia osiguranja, Elke, Importanne resorta, Johnson&Johnsona, L’Oréal, Europskih sveučilišnih igara, Ernst&Younga, Soundset mreže i drugih vodećih hrvatskih i inozemnih tvrtki priličan je izazov, ali i velika odgovornost.

Kažu u agenciji kako ih to tjeru da stalno uče, prilagođavaju se i dokazuju. Od početka su i u regiji, gdje su vodili mnogo zahtjevnih komunikacijskih projekata. Prošle su godine s poznatom austrijskom agencijom Chapter 4 otvorili zajedničku agenciju u Sarajevu – Chapter 4 Millenium, a godinama su i na srbijanskom tržištu. Nakon petnaest godina uspješnog poslovanja, u 2015. ući će, najavljuju, s mnogo noviteta koji će ih još ojačati te učiniti fleksibilnijima i učinkovitijima na tržištu.