Više od stotinjak prijedloga gradski službenici analizirali su i predstavili na tribinama po mjesnim odborima na kojima su građani izglasovali na što će se potrošiti 300.000 proračunskih kuna.
Hrvatska državna i lokalna vlast baš nije poznata po dobrom upravljanju proračunskim sredstvima. Štoviše, kad se spomenu zajedničke blagajne, prve su asocijacije korupcija, deficit, zaduživanje, stezanje remena. Katastrofalno stanje državnog fiskusa s lakoćom se preslikava na županije, gradove i općine, od kojih su mnoge svladale osnove budžetiranja. No u moru depresivnih vijesti stiže i jedna dobra: Grad Pazin ove godine u sklopu projekta ‘Pazi(n) proračun!’ odlučio uključiti građane u donošenje proračuna za 2015. Projekt vrijedan sedamdesetak tisuća eura provodi GONG u suradnji s Gradom Pazinom, društvom ‘Naša djeca’ Pazin, Institutom za javne financije (IJF) i Udrugom gradova. Maja Stranić Grah, pročelnica za gospodarstvo, financije i proračun grada Pazina objašnjava kako taj pionirski projekt participativnog budžetiranja izgleda u praksi.
Gradani moraju razumjeti proračun – Utjecaj građana podijeljen je na nekoliko razina. Prva je razina malih komunalnih akcija koje predlažu građani. Stiglo je više od stotinjak prijedloga, svaki su analizirali gradski službenici i zatim predstavili na tribinama po mjesnim odborima na kojima su građani izglasovali najpotrebni. Riječ je o tristo tisuća kuna koje su automatski ušle u proračun – ispričala nam je Stranić Grah, dodavši da su svi prijedlozi zabilježeni, neki će završiti u proračunu za 2015., dio će se nastojati realizirati u idućih nekoliko godina, a neke će projekte pokušati financirati sredstvima EU. Druga su razina utjecaja na proračun rasprave po sektorima poput socijalne skrbi i zdravstva, gospodarstva i turizma, kulture, odgoja, obrazovanja i sporta. Građani su dobili uvid u stanje sektora, financijsko i sadržajno, što se planira, i pozvani su da kažu svoje mišljenje – objašnjava Stranić Grah, naglašavajući važnost edukacije građana, koji su morali naučiti da je velik dio proračuna unaprijed zadan kako bi im bilo jasnije na što i koliko mogu utjecati. – Budućnost utjecaja građana na proračun ovisi o tome koliko ga razumiju – rezimirala je Stranić Grah. No Pazin je jedna od rijetkih iznimaka kad je riječ o transparentnosti trošenja javnog novca, mnogi hrvatski gradovi nisu ni blizu toliko otvoreni prema građanima. Prema IJF-ovoj analizi, ukupna prosječna proračunska otvorenost hrvatskih lokalnih zajednica ne zadovoljava. Čak 15 gradova nije objavilo nijedan od sedam ključnih proračunskih dokumenata, a posebice zabrinjava što gradske vlasti vrlo rijetko objavljaju prijedloge proračuna, onemogućujući tako građanima da pravodobno utječu na odluke.
Izolirani pozitivni slučajevi IJF ističe i neke pozitivne primjere građanske participacije, poput Labina, koji također nastoji izravno uključiti građane u izradu proračuna, te Duge Reze, Koprivnice i Pule, koje održavaju javne tribine i pozivaju građane da sudjeluju u raspravi o proračunu. Zasad je riječ o izoliranim slučajevima, no prema globalnim iskustvima s participativnim budžetiranjem takvih će primjera biti sve više. Naime, iako je takva praksa u nas tek u sramežljivim počecima, vani je itekako živa. Sve je počelo u brazilskom Porto Alegru gdje je prije 25 godina model participativnog proračuna imao premijeru, a danas se provodi u oko 1500 gradova/općina diljem svijeta. Prošlo je dovoljno vremena za studiranje konkretnih učinaka participativnog modela – povećana je uključenost siromašnih slojeva, razbijene su klijentelističke mreže, porasla su ulaganja u obrazovanje i komunalnu infrastrukturu, a interes građana za sudjelovanje povećavao se s rastom sredstava koja su im dana na raspolaganje. Mihaela Bronić iz IJF-a upozorila je i na manjkavosti participativnog budžetiranja – mogući problemi s motivacijom građana da sudjeluju u procesu na duge staze jer ih se većina pojavljuje na nekoliko sastanaka i onda odustane frustrirana sporošću odlučivanja. Tek nakon nekoliko godina vide se pravi učinci takva modela. Naglasila je i neke probleme tipične za zemlje srednje i istočne Europe, poput toga da su građani tih država pasivni primatelji državnih usluga nenaviknuti na sudjelovanje u odlučivanju. Posebna su hrvatska problematika nedefinirane uloge i odgovornosti lokalnih jedinica, netransparentni transferi s viših razina vlasti i manjak prihoda lokalnih vlasti u odnosu na rashode. S tim se slaže i Dario Runić iz Udruge gradova. On probleme lokalnih proračuna dijeli na tehničke i financijske. Najveći su tehnički problemi nepredvidljivost i ograničenja u raspolaganju prihodima. Gradovi svake godine sve kasnije primaju upute Ministarstva financija za planiranje proračuna pa su kvaliteta i transparentnost ugrožene. – Odobrenja za zaduživanje za investicijske projekte izdaju se tijekom proračunske godine za ulaganja u toj godini pa je nemoguće planirati proračun ako ne znate hoće li vam iduće godine uopće biti odobreno zaduživanje. Minimalni standardi za financiranje decentraliziranih funkcija u pravilu se objavljaju do travnja tekuće proračunske godine, nakon što je proračun donesen, zbog čega financiranje vatrogastva i školstva ispravno planiraju samo vidoviti šefovi lokalnih financija – istaknuo je Runić, dodavši kako su od Vlade tražili da ukine ograničenje namjenskog raspolaganja komunalnom naknadom jer dio gradova osim milijuna kuna komunalne naknade na računu koju ne smije trošiti izvan propisane svrhe diže komercijalne kredite za investicije ili kratkoročno premošćivanje likvidnosti.
