Najveći rast izvoza u ovoj godini u sektorima je u kojima je ujedno rasla industrijska proizvodnja. No porastao je i izvoz prehrambenih proizvoda te električne energije, kojima je pala proizvodnja.
Mnogo se polemika u posljednje vrijeme pojavilo u vezi s tim što stoji iza rasta izvoza u ovoj godini. Ekonomist Željko Lovrinčević tvrdi da je statistički rast izvoza posljedica nove metodologije kojom se kao hrvatski izvoz evidentira i roba koja dolazi iz trećih zemalja, a samo se prevozi kroz Hrvatsku do krajnjih odredišta EU. Darinko Bago, predsjednik Udruge hrvatskih izvoznika, također proziva novu metodologiju, ali njegova je poenta u tome da se sada, što do 1. srpnja 2011. nije bio slučaj, evidentiraju i pošiljke male vrijednosti. Premijer Zoran Milanović pak misli da bi hrvatski izvoz rastao i bitno brže da naši najveći vanjskotrgovinski partneri nisu u recesiji, pri čemu apostrofira Italiju, osobito njezin sjeverni dio.
Protuargument Lovrinčevićevoj tezi jest da bi u slučaju da je on (posve) u pravu, hrvatski izvoz pokazivao još mnogo više stope rasta.
No iz raspoloživih statističkih podataka nije moguće Lovrinčevića ni do kraja demantirati ni u cijelosti dokazati. U svom komentaru izvoza u prvim osam mjeseci ove godine HGK tumači da se iz analize podataka vidi da je najveći rast izvoza zabilježen kod odjeće, električne energije, strojeva i uređaja, proizvoda od drva ne uključujući namještaj te proizvoda prehrambene industrije. Pritom je kod odjeće, strojeva i uređaja te u manjoj mjeri kod drvne industrije ujedno zabilježen i znatan rast industrijske proizvodnje. Kod prehrambenih je proizvoda, kao i kod proizvodnje električne energije, istodobno zabilježen pad proizvodnje pa se dio njihova izvoza može povezati s povećanom razinom uvoza (kod električne je energije znatan utjecaj imala izmjena u sustavu distribucije). Bašinu tvrdnju možemo prihvatiti, ali uz pitanje zašto bi izvoz koji ostvaruju male tvrtke bio manje vrijedan od onog koji ostvaruju veliki? Tim više što su upravo male i srednje proizvodne tvrtke te koje pokazuju sklonost izlasku na nova tržišta, a upravo sektori u kojima dominantnu ulogu imaju velike kompanije (brodogradnja, naftni derivati, farmaceutika, duhanska industrija) izvoze manje nego lani.
