Devetnaesta Smotra Sveučilišta

Već više od dvadeset godina na internetu postoji dežurni lektor koji vam pomaže ispraviti mnoge pogreške u tekstovima. Odaziva se na ime Hascheck, a iza njega stoje dvije osobe, profesori s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagreba Šandor Dembitz, autor jezgrenog dijela sustava, i Gordan Gledec, koji je izradio mrežno sučelje. U poslu se oslanjaju na svoje studente, kojih je toliko da bi ih u ovome članku bilo teško sve navesti poimene. Projekt je pokrenut najprije na FER-u, ali prvog dana proljeća 1994. postao je javno dostupan. Od tada je mnogo puta preinačen kako bi bio što bolji za korisnike. Hascheckov rječnik s početnih je stotinu tisuća različica hrvatskoga općejezičnog fonda s godinama narastao na 2,1 milijun različica, od kojih 53 posto pripada hrvatskomu općejezičnom fondu, 44 posto hrvatskomu posebnojezičnom, većinom imeničkom fondu, te oko 3,5 posto engleskomu općejezičnom fondu.

Svaki dan unosimo nove riječi, nove pojmove, jer se jezik brzo mijenja. Prije desetak godina nije bilo riječi kao što su ‘tvitanje’ i ‘lajkanje’, koje se danas upotrebljavaju u svakodnevnom govoru. To zahtijeva da se za program brinemo svaki dan kako bi korisnici bili zadovoljni uslugom – rekao nam je profesor Dembitz.

U dvadeset godina postojanja Hascheck je posjetilo više od trideset posto svih hrvatskih računala spojenih na internet – više od 620 tisuća korisnika bar je jedanput posjetilo stranicu i provjerilo svoj tekst – obrađivši do sada korpus od više od 10 milijuna autorskih kartica teksta. Glavna Hascheckova stranica danas bilježi od tri do četiri tisuće posjeta na dan. U prosjeku se na dan obradi oko osam tisuća kartica teksta. No najvažnije je što je stranica besplatna za uporabu malim korisnicima.

Pratimo velike korisnike i upozoravamo ih na to da se koriste našim programom u profesionalne svrhe te da bi bilo u redu da to plate. Nije riječ o velikom novcu, nego o naknadi koja bi nam mogla da stranicu i dalje održavamo i unapređujemo. Za sada imamo jednog sponzora, Agrokor, koji donacijom pokriva pola godišnjih troškova, a ostatak namirujemo iz ugovora s profesionalnim korisnicima – objasnio je Dembitz.

Iako na programu najviše radi Dembitz, malo manje Gledec, što je i razumljivo zbog prije opisane podjele posla, studenti se uključuju radeći na projektima u sklopu izbornih predmeta diplomskog studija. Njihovi projekti poslije se provjeravaju i ako doista mogu unaprijediti Hascheck, uvode se u program.

To je vrlo ozbiljan projekt i mi mu tako pristupamo. Studenti su nam korisni pomoćnici, ali još držimo uzde programa u svojim rukama. Studentske ideje vrlo su dobre i sve ih više zanima rad na takvim projektima nego klasično učenje. Tako ih pripremamo za ono što ih čeka nakon što završe fakultet – dodao je Dembitz.

Studenti su osmislili HascheckVoice, korisnu aplikaciju koja tekst pretvara u govor. Dembitz nas je upoznao s još jednim zanimljivim projektom koji se nedavno proveo u sklopu njegova izbornog predmeta.

Studenti su u samo šest mjeseci razvili program koji pretvara govor u tekst, s time da je vokabular ograničen na petnaest tisuća najčešćih riječi u hrvatskome. To je put kojim bi se trebalo razvijati Hascheck, no to je skupo. Ipak, studenti su prepoznali u kojem smjeru treba ići, samo kad bi se našla financijska sredstva da se taj projekt proveđe dokraj. U nekoliko godina mogli bismo imati program koji bi diktafonske i druge fonogramske zapise pretvarao u tekstni oblik. To bi pomoglo profesorima, studentima, novinarima te mnogim drugim profesijama – istaknuo je.

Hascheck su primijetili francuski stručnjaci i ponudili suradnju u koju bi unijeli svoje respektabilno znanje i iskustvo, a tim profesora Dembitza dao bi svoje baze podataka. Riječ je o visokokvalitetnome strojnom prevodnju, što je najteže napraviti. Dembitz ističe da je hrvatski jezik pri dnu rangiranja kad je riječ o obradi prirodnih jezika.

Hrvatski je u tehnološkome smislu jedan od najzaprutijih europskih jezika, a jezik se u doba interneta brani tehnologijom. Za to bi se trebala zauzetiti država, a ne da problem gura pod tepih – požalio se Dembitz.

Kaže da je velik problem financiranje jer Sveučilište i Ministarstvo nemaju sluha za njegove prijedloge. Požalio nam se da je na nedavnom natječaju Sveučilišta tražio server vrijedan osamdeset tisuća kuna, ali odbijen je jer je to, navodno, previše novca.

Nije riječ o velikom novcu, cijeli program zahtijeva 50-ak tisuća kuna na godinu. Zabrinjava nepostojanje sluha mjerodavnih. Tim se programom radi i na promidžbi jezika i na njegovu očuvanju – rekao nam je, napomenuvši da se Hascheckova usluga do sada upotrebljava u 129 IP domena (zemalja) diljem svijeta, dakle da je globalna.

S obzirom na to da se bliži odlazak u mirovinu autora programa, nameće se pitanje što će biti s Hascheckom nakon toga. Profesor Dembitz nedavno je ponudio suradnju Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovje, no na e-poruku čak nije ni odgovoreno. Profesor razmatra razne mogućnosti.

Najradije bih da brigu za program preuzme država putem Instituta jer skrb o pismenosti zavređuje biti javna. Međutim, ako to ne žele, svoj ćemo program, koji ima velik potencijal u naplati usluge po simboličnim cijenama i reklamnom prostoru na stranici, ponuditi tržištu.