Javna tajna o ljubavi prema lažnjacima

Nešto je čudno u zraku kad je bižuterija skuplja od zlata i dragulja. Ili nije? Nošenje lažnog nakita popularizirala je legendarna Coco Chanel. A tko ne bi, poput nje, i danas poželio blistav nakit koji će svake modne sezone izgledati drukčije, blještavo i uočljivo i izgledati relativno dostupno.

Iako je bogata i može si kupiti gotovo sve što poželi, Rihanna, svjetski poznata glazbenica, producentica i glumica, ukrašava se samo lažnim nakitom. Javno to priznaje, ali ono o čemu ona govori, čine i mnoge druge svjetske zvijezde iz šoubiza koje se potajno kute bižuterijom. Njihove ogrlice, naušnice i narukvice često su blješćeće kopije originalnih, vrlo skupog dizajnerskog nakita koji čuvaju u sefu i nose samo u rijetkim prigodama.

Nakit, koliko god vrijedan bio, izraz je kreativnosti njegova dizajnera i vremena u kojem je nastao, a ne mora biti samo zlatni i od dragoga kamenja da bi lijepo izgledao. Ali i lažni nakit ili, kako ga još zovu, modni, bižuterija, ‘junk’ i ‘fallalery’ vrhunske je izrade, izgleda kao da je od najfinijeg zlata, a sintetičko kamenje blista poput smaragda, rubina, safira. Takav nakit jeftiniji je i dostupan velikom broju potrošača, a kao sastavni dio mode masovno se rabi od 30-ih godina prošlog stoljeća. No postojao je već u osamnaestom stoljeću kad su ondašnji majstori umjesto dragoga kamenja u zlatni nakit utiskivali obično staklo koje su stoljeće poslije zamijenili poludragim kamenjem. Razvoj industrije i strojeva početkom dvadesetog stoljeća omogućio je masovnu proizvodnju modnog nakita koji ne sadržava plemenite materijale ni drago kamenje i bisere. Izrađen je od jeftinih materijala kako bi bio pristupačniji kupcima niže platežne moći.

Na prvi pogled razlike između finog, vrijednog nakita i bižuterije ne mora uopće biti kad je riječ o modelu i kvaliteti izvedbe, ali sastav materijala od kojeg su izrađeni drukčiji je. Od zlata (10, 14 i 24 karata) srebra, platine, dragoga kamenja i dijamantnog izrađuje se skupi nakit, a bižuterija je načinjena od jeftinih, lako dostupnih materijala. Lažni nakit kao modni dodatak kostimima popularizirala je legendarna Coco Chanel. Željela je blistav nakit koji će svake modne sezone izgledati drukčije, blještav i uočljiv na modelima na modnoj pisti. Osim Coco lažnim nakitom koristili su se i njezini konkurenti, među ostalima Dior. Bižuterija s početka 20. stoljeća odraz je umjetničkog stila art decoa koji završava početkom velike ekonomske krize. No ta industrija doživljava pravi procvat nakon ‘velikog sloma’. Nisko cijeni pomogao je i sve većeg utjecaj Hollywooda, filmske industrije koja je stvarajući glumačke zvijezde istodobno promicala modne stilove. Poslije faze art decoa bižuterija je odisala retro stilom, zatim modernom, a nakit koji su u filmovima nosile holivudske zvijezde Vivien Leigh, Elizabeth Taylor i Jane Russell izrađivan je kao jeftina kopija koja je niskom cijenom masovno bila dostupna običnim ženama.

Jedno od najvećih tržišta bižuterije jest SAD, slijedi ga Europa, a pretpostavlja se da će uskoro bižuterija biti najtraženija u Aziji, gdje je životni standard u porastu. Veliku potražnju za modnim nakitom uvjetovala je i visoka cijena zlata, dragoga kamenja i bisera. No zbog loše organizirana lanca nabave katkad je cijena srovine vrlo visoka, što povećava i cijenu bižuterije, koja je ipak deset i više puta jeftinija od nakita izrađenog od plemenitih metala.

Jedan od popularnijih proizvođača jeftine, a profinje ne bižuterije jest Tanai, tajlandska tvrtka koja izrađuje modni nakit od nehrđajućeg čelika i posljednjih pet godina prodaje ga i na internetu. No i Cartier, jedna od najpoznatijih draguljarskih tvrtki, posluje u toj tržišnoj niši, kao i Gianni Versace, Louis Vuitton, Billig Jewelers, Colibri Group, Avon Products Inc. i mnogi drugi.

Pjevačica svjetskoga glasa Rihanna javno priznaje da nosi isključivo bižuteriju. Ono o čemu ona govori čine i mnoge druge svjetske zvijezde iz šoubiza koje se potajno kute bižuterijom.