Home / Ostalo / Kopar zasjenio Rijeku

Kopar zasjenio Rijeku

Premda je logistika u Hrvatskoj razvijena i gospodarstvo je svoje potrebne kapacitete već sagradilo, propuštena je prilika da Luka Rijeka postane prometno sjecište istoka i zapada. Slovenija s Lukom Kopar to je znala iskoristiti, a unatoč svim logističkim potencijalima ni Slavonija nije profitirala zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Danas, primjerice, Budimpešta ima mnogo više skladišnog kapaciteta od cijele Hrvatske.

Zbog pravodobne isporuke robe vrlo je važno imati razvijenu mrežu logističkih centara. Hrvatska je pri tome velik izazov logističarima i prijevoznicima zbog posebnoga zemljopisnog oblika jer dobro razgranata mreža postavljena na prava područja itekako utječe na brzinu i troškove prijevoza robe do krajnjega korisnika. Logistika prati i razvoj gospodarstva, tako da je Zagreb odnio mnogo toga od drugih regionalnih središta u Hrvatskoj. No daljnji su pomaci mogući, smatraju naši sugovornici, prema razvoju Luke Rijeka kao velikoga logističkog središta.

Logistika je u Hrvatskoj razvijena, smatraju u tvrtki Gebrüder Weiss (GW), objašnjavajući da se mnogo ulaže u gradnju, ali ipak ne onoliko koliko bi se moglo da je Luka Rijeka dobila veću važnost i postala prometno sjecište istoka i zapada. Za to je nedostajala državna strategija, a sada je Slovenija s Lukom Kopar dobro pozicionirana. Možda je problem logistike u Hrvatskoj, vele u GW-u, to što je najviše gospodarskih kretanja usmjereno na Zagreb, a manje na regionalna središta. Primjerice, Slavonija nije profitirala zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju iako se zbog blizine susjednih država koje još nisu članice to očekivalo. U GW-u kao najveću teškoću ističu nepostojanje proizvodnje i to što Hrvatska nije vlasnica proizvodnje, zbog čega ne može utjecati na odlučivanje o logističkim rješenjima.

Mreža Gebrüder Weissa u Hrvatskoj sastoji se od šest centara, centralnog u Zagrebu i regionalnih u Osijeku, Rijeci, Pazinu, Zadru i Splitu. To omogućuje 24-satnu distribuciju robe za klijente u cijeloj Hrvatskoj, bilo da je riječ o jednom paketu, paleti bilo o više njih. Tvrtka na razini Grupe svake godine znatno ulaže u osuvremenjivanje poslovanja logističkih centara. Da bismo što bolje iskoristili resurse i kapacitete, jako naglašavamo informatičku podršku. Informatička povezanost s klijentom vrlo je važna radi brzog protoka informacija koji omogućava bolju organizaciju radnih procesa u lancu logističkih usluga. Uporabom skenera u skladištu i distribuciji smanjuje se mogućnost ljudske pogreške, povećava produktivnost i održava jednak stupanj kvalitete procesa – kažu u GW-u. Primjećuju da se u Hrvatskoj sve više prepoznaje trend izdvajanja tako da se drugima prepuštaju nabava, skladištenje te potpuna obrada narudžbe s komisioniranjem, pakiranjem i distribucijom do krajnjega korisnika. Tako se smanjuju fiksni troškovi i povećava fleksibilnost, pa se sve više tvrtki odlučuju na izdvajanje, što im omogućuje veću konkurentnost i usmjerenost na poslovanje i osnovnu djelatnost.

Prvo automatizirano visokoregionalno skladište u ovom dijelu Europe sagradio je Dukat 1996., naglašava Zoran Ković, direktor La loga d.o.o. Hrvatska je logistika, dodaje, renesansu doživjela od 2000. do 2010., kad se sagradilo više od 800.000 četvornih metara modernoga skladišnog prostora. U tom razdoblju većina maloprodajnih i ‘fast-moving consumer goods’ tvrtki sagradila je svoje skladišne kapacitete: Konzum, Mercator, Billa, Spar, Lidl, Medika, M San, Orbico, Kraš, Franck, Alca, Feroterm ili Kühne&Nagel. Od projekata koji su u gradnji izdvaja kompleks Kauflandova novoga centralnog skladišta na oko 70.000 četvornih metara koji bi trebao biti završen sljedeće godine te Lagermaxova novog skladišta.

Sva ta skladišta imaju najsuvremenija tehničko-tehnoška rješenja za upravljanje i manipulaciju robom, po čemu smo na razini najrazvijenijih europskih zemalja. Kad je riječ o ukupnom kapacitetu, nismo na zavidnoj razini. Naime, samo Budimpešta ima mnogo više skladišnog kapaciteta od cijele Hrvatske. U tome se krije razlog zbog kojega se u logistički nije dogodilo ništa korjenito nakon ulaska Hrvatske u EU. Već sagrađeni skladišni kapaciteti po nižim cijenama u odnosu na naše stope prazni na četiri sata vožnje od Zagreba. Trenutačno su najveća logistička ulaganja u Srbiji, gdje najveće maloprodajne tvrtke tek sada grade svoje skladišne kapacitete. Ako se izuzme Slovenija, druge države iz bivše Jugoslavije logistički su na vrlo niskoj razini – objašnjava Ković.

Uložili su Atlantic, Agrokor, LRH Liburnia, Adris je zainteresiran… Hrvati se doslovce natječu tko će više uložiti. To je dobro, to znači da Slovenija ima dobru investicijsku klimu.